U Europi je 11,9 milijuna dugotrajno nezaposlenih, šanse za zapošljavanje s vremenom im se smanjuju – nakon 12 mjeseci nezaposlenosti su između 20 i 25%, a nakon 4 godine samo 10%. Zato trebamo ispitati politike koje pridonose zapošljavanju, naveo je Jackie Morin, voditelj Odjela za mobilnost i službe za zapošljavanje Uprave za strategiju Europa 2020.: politike zapošljavanja, jučer na konferenciji Stručne skupine za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo i Promatračke skupine za tržište rada Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO). 'Treba učiniti dodatan napor za zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih. Radimo smjernice članicama za vlastite politike zapošljavanja', rekao je Morin.

Vrijeme u kojem osoba nalazi posao kraće je u bogatijim zemljama, a Hrvatska je pri dnu ljestvice u društvu s Grčkom i Rumunjskom. Od gotovo 330.000 nezaposlenih u Hrvatskoj, dugotrajno je nezaposleno skoro pola. Njihove vještine zastarijevaju, gube kontakte koje su imali na tržištu rada, diskriminirani su pri javljanju na natječaje i sve to utječe na njihovo zdravlje, kao i zdravlje njihovih obitelji. Donald Storrie, načelnik Eurofoundova Odjela za zapošljavanje i promjene, upozorio je da duga nezaposlenost smanjuje i potencijal gospodarskog rasta zemlje.

Dok je 2011. RH izdvajala 250 milijuna kuna za sve mjere zapošljavanja, ove godine to je 1,2 milijarde kuna, od čega 550 milijuna iz proračuna, a ostalo iz europskih fondova, kazao je ministar rada Mirando Mrsić, koji ističe nužnost formalnog i neformalnog obrazovanja, razvijenog, primjerice, u IT sektoru.