Na listi trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku nalazit će ukupno 40 tvrtki, što je devet manje nego do sada, pri čemu će ih se 11 brisati s liste, a na nju će ući dvije tvrtke – ACI i Croatia Airlines, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada. 

Ministar državne imovine Goran Marić istaknuo je kako Ministarstvo predlaže izmjenu odluke o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojom se broj tih tvrtki smanjuje za devet, sa 49 na 40.

Pritom bi se s liste brisalo 11 tvrtki – Autocesta Zagreb – Macelj, Bina-Istra, Brijuni rivijera, Brodarski institut, Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), Podzemno skladište plina, Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), Zrakoplovno-tehnički centar, Luka Vukovar, Đuro Đaković Holding te Zračno pristanište Mali Lošinj. 

Na listu tvrtki od posebnog interesa u kojima država ima većinski udio ušle bi odnosno vratile se dvije tvrtke – ACI i Croatia Airlines. 

Četiri tvrtke s popisa onih od posebnog interesa bilo bi, pak, prebačeno na listu tvrtki od strateškog interesa – APIS IT, Državne nekretnine, HP – Hrvatska pošta i Jadrolinija. 

Tako bi na listi trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za državu bilo ukupno 40 tvrtki – 26 njih od strateškog interesa, 13 od posebnog interesa, a na listi je i Ina, kao tvrtka od posebnog interesa u kojoj država ima manje od 50 posto vlasništva i čije dionice kotiraju na burzi. 

Daljnje smanjenje parafiskalnih nameta

Vlada je izmijenila i Uredbu o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima, pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida, čime će se smanjiti parafiskalni nameti za malo i srednje poduzetništvo, istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. 

Postojeću je uredbu potrebno uskladiti s pravilnikom o registru onečišćenja okoliša u dijelu koji definira količinu ispuštanja ugljičnog dioksida u zrak iz stacionarnih izvora za koji se plaća naknada Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

Tako se izmjenama uredbe podiže prag za ispuštanje ugljičnog dioksida s postojećih 30 tona godišnje na 450 tona godišnje. To će značiti smanjenje broja obveznika plaćanja naknada za emisije ugljičnog dioksida za oko 2.000 obveznika, što će rezultirati godišnjim rasterećenjem za 1,6 milijuna kuna, istaknuo je Ćorić.

To je, dodaje premijer Andrej Plenković, osjetno smanjenje. 

Izmjena uredbe odnosno podizanje praga za ispuštanje ugljičnog dioksida značit će i administrativno i financijsko rasterećenje malog i srednjeg poduzetništvo i javnih ustanove dostave godišnjih podataka o emisijama ugljičnog dioksida (škole, dječji vrtići, domovi zdravlja, starački domovi, trgovine na veliko i malo, autolakireri, mali obrtnici i zanatske radnje, i dr.). Također se rasterećuje i sustav za dostavu i verifikaciju podataka te se usmjeruje na veće onečišćivače i omogućuje se bolja kontrola i verifikacija podataka.