Samo što je izglasan, Lex Agrokor se našao u vrtlogu sistemskih kušnji, a glavno je pitanje hoće li od strane dužnika doći prijedlog za pokretanje izvanrednog postupka u cilju što bržeg postizanja stabilnosti. Neslužbeno se doznaje i da je DORH krenuo sa svojim radnjama kroz izvide u koncernu. Naime, na meti istražitelja je navodno više stvari, uz mjenice bez pokrića kao glavno pitanje 'kotiraju' i razlozi velike zaduženosti članica koncerna.  

S druge strane, Vladin zakon o sistemskim tvrtkama na dva je fronta izložen svom prvom testu održivosti primjene. S jedne strane, znakovito je da su ga brzo pozdravili kreditori. Dobar znak potvrdio je i sam Antonio Alvarez III koji je kao glavni direktor za restrukturiranje Agrokora reagirao tipično za kriznu situaciju – ekspresno.  Odmah je prenio suštinu o tome kako 'dišu' financijaši, a posrijedi su isključivo pozitivne reakcije. Nakon sastanka Alvareza s bankarima koji drže preko 50% potraživanja, što je nedovoljno za stabilni dobrovoljni standstill, proizlazi da postoji spremnost za ubrizgavanje financijske injekcije koncernu. Nakon što su standstill potpisali bankari i vlasnik pokazalo se da je to pismo namjere koje nema stvarnu moć da pod kontrolu stavi potrebnu većinu potraživanja, nego to može samo zakon.

Vlada je pružila ruku i tako su financijaši dobili traženi zakonski osigurač kroz pravnu zaštitu svojih senior potraživanja. Kako je to važna pretpostavka da od upravnih odbora matica zatraže potrebna odobrenja za svježi kapital kojim se osigurava poluga likvidnosti koncerna, stvari su po tom pitanju ustvari prilično jasne.  Ono što je trenutno nejasno vezano je uz drugi procesni propis, jer za primjenu Vladina zakona prijetnja, po mišljenju dijela pravnika, dolazi u vidu eventualnog početka aktiviranja Stečajnog zakona.  Što se tiče vijesti o podnesenom prijedlogu za pokretanje stečaja nad Konzumom, potpredsjednica Vlade ministrica Martina Dalić rekla je da se to "nalazi u sudskom procesu i s tim će se predmetom postupati kao što je utvrđeno Zakonom o stečaju, ali prijelaznim i završim odredbama ovoga zakona predviđeno je da će se pokrenuti postupci protiv društava koja udovoljavaju ovom zakonu uputiti u provođenje po ovom zakonu".

Pretočeno na zbivanja u praksi, ipak kako pravnici tvrde, to znači da je novi zakon jedinu ozbiljnu konkurenciju – po nekim pravnim tumačenjima i jedinu moguću, dobio u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka nad Konzumom. Preokret koji ide tranzicijom od standstilla ka Vladinom zakonu dolazi na vrhuncu drame Agrokorovih dobavljača, s time da su oni među njima najnervozniji 'potegnuli' stečajni mehanizam kao  jedino pouzdano rješenje. Za rasplet krize Agrokora utoliko sad mnogo toga ovisi o tome kako će sudstvo reagirati na stečajni prijedlog koji je stigao iz redova dobavljača za otvaranje stečaja nad 'kičmom' Agrokora. Predmet je u rukama suca Mislava Kolakušića, i ako bi se stečaj eventualno otvorio, pitanje je može li to Vladin zakon derogirati, odnosno prekinuti kao i sve druge postupke.

Riječ je o članku 41. kojim je regulirano da se pokretanjem novog postupka prekidaju pokrenuti i postupci u tijeku kao što su parnični, ovršni, upravni itd. No pravnici o tome nemaju jednoznačni odgovor i kad je riječ, primjerice, o kategoriji otvorenog stečaja. Dok je Vlada uvjerena da je zakonom otklonila i tu moguću prijetnju te njezini pravnici smatraju da se stečajni postupak može podvesti pod parnični, s druge strane nezavisni pravnici kažu da je to postupak koji se vodi po izvanparničnim pravilima, a supsidijarno se primjenjuju pravila parničnog postupka. To znači da bi to pitanje bilo podložno pravnim tumačenjima, i da o tome ne bi odlučivao izvanredni povjerenik, nego sudac koji je i žestoki protivnik novoga zakona, pa se nagađa bi li ne samo mogao požuriti s otvaranjem stečaja, nego i ako bi ga otvorio, izvjesno je da bi negativno riješio prekid stečaja.

Kako bilo, moguća je zavrzlama, pa i da sve završi na VTS-u.  No, iako se čini da se vodi prava utrka između dva zakona, ipak mala je vjerojatnost da se u kratkom roku može otvoriti stečaj. Prema mišljenju više pravnika ta mogućnost je samo teoretske prirode, što potvrđuje i zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko, inače član Radne skupine Ministarstva pravosuđa koja je izradila novi Stečajni zakon iz 2015. Kako on kaže, u kratkom roku praktički je nemoguće iz tehničkih razloga, jer račun tvrtke nije 60 dana u blokadi, a drugi razlog prezaduženosti treba utvrditi. To nije moguće u kratkom roku jer se treba provesti financijsko vještačenje.  Važno je reći i da je uz tri HDZ-ova amandmana Vlada prihvatila jedan od ukupno šest koje je podnio Klub HNS/HSU-a, i to onaj kojim se precizira što su povezana i ovisna društva.

U zakon je tako ušla odredba prema kojoj se to odnosi na društva sa sjedištem u Hrvatskoj u kojima dužnik drži najmanje 25 posto udjela. Je li to preciziranje potaknuto recentnim promjenama u vlasničkoj strukturi, primjerice, Vupika, teško je reći. Činjenica je da je slijedom Agrokorovih repo ugovora sa zalogom dionica Vupika u tom društvu nedavno osjetno povećana vlasnička pozicija na skrbničkom računu kod Podravske banke, ali promjene su se dogodile samo na jednoj od dvije serije dionica (Agrokor je u seriji A pao na 7,3%, ali je u B i dalje na 91%) pa je Agrokor u Vupiku i dalje dominantan dioničar. No, samim time što su trenutno slične promjene moguće, očito se procijenilo da nije zgorega preciznije definirati prag vlasništva uz koji pojedina društva ulaze u režim zakona o postupku izvanredne uprave u sistemski važnim trgovačkim društvima.