Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava predlaže stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 41 godinom mirovinskog staža i 60 godina života te produženje dobne granice sa 65 na 67 godina starosti nakon 2030. godine.

Prijedlogom zakona o mirovinskom osiguranju Ministarstvo mijenja i postojeću bonifikaciju ovisno o mirovinskom stažu zbog kasnijeg odlaska u mirovinu na način da se potiče duži rad. Također omogućava se korištenje starosne mirovine uz rad s nepunim radnim vremenom, izvijestio je glasnogovornik Ministarstva Krunoslav Vidić.

Glede prijevremene starosne mirovine, predlaže se blaža, odnosno stroža penalizacija ovisno o duljini mirovinskog staža.

U tijeku je izjednačavanje muškaraca i žena u prijelaznom razdoblju, uz produženje dobne granice do kraja 2029. godine, a od 2030. godine predviđa se podizanje dobne granice sa 60 na 62 godine života.

Predloženim zakonom uvodi se novi institut stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja, uz uvjet statusa nezaposlene osobe u trajanju od dvije godine, uz uvjet dobi za prijevremeno umirovljenje.

Redefinirat će se ocjena radne sposobnosti – uvođenje invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uz određivanje poslova koje osiguranik može raditi, te privremene invalidske mirovine za osiguranike koji su i nakon završene rehabilitacije nezaposleni duže od pet godina, uz uvjet 58 godina života.

U cilju sprječavanja zlouporaba, uvode se redoviti (svake tri godine) i izvanredni kontrolni pregledi.

Institut profesionalne rehabilitacije unaprijediti će se u cilju povratka u svijet rada. Pravo na profesionalnu rehabilitaciju imati će osiguranik na temelju smanjene radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobnost, prije navršene 53. godine života, kao i na rehabilitaciju za rad na drugom poslu za koji se traži ista razina obrazovanja ili viša.

Profesionalnu rehabilitaciju osigurava Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Djeca – osobe s invaliditetom koja se osposobe i rade prema preostaloj radnoj sposobnosti, često nisu u mogućnosti ostvariti vlastitu mirovinu, a zbog rada odnosno obavljanja djelatnosti ne mogu kontinuirano primati obiteljsku mirovinu. Stoga se omogućuje da ta djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja neovisno o činjenici uzdržavanja, stoji u Nacrtu prijedloga zakonu o mirovinskom osiguranju. Za vrijeme trajanja radnog odnosa ili obavljanja djelatnosti isplata obiteljske mirovine im se obustavlja, a nakon prestanka zaposlenja se ponovo uspostavlja.

Također se propisuje da niti dijete koje je pravo na obiteljsku mirovinu steklo po osnovi potpunog gubitka radne sposobnosti, ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost, ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu, ali se i u tom slučaju za vrijeme rada odnosno obavljanja djelatnosti isplata mirovine obustavlja.

U slučaju kada dijete odradi radni vijek i stekne uvjete za svoju mirovinu omogućen je izbor između obiteljske i osobne mirovine.

'Minimalna mirovina' zamijenit će pojam 'najniže mirovine', a bit će približno tri posto veća od najniže mirovine čime se jača njen socijalno zaštitni karakter u sustavu mirovina generacijske solidarnosti.

U odnosu na osnovnu mirovinu, redefinirati će se formula za njezino određivanje, tako da će više ovisiti o visini plaća osiguranika.

Nadalje, razdvojiti će se mirovine određene prema posebnim propisima na dio mirovine ostvarene prema posebnom propisu i na dio mirovine ostvarene na temelju staža pokrivenog doprinosima.

Uvodi se nova formula usklađivanja koja je povoljnija od dosadašnje, a prema promjenjivom modelu (70:30, 50:50, 30:70), ovisno o tome što je povoljnije. Mirovine ostvarene prema posebnim propisima usklađivale bi se ako je porast BDP-a u dva uzastopna tromjesečja veći od 2 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine.

Mirovine će se isplaćivati putem banaka (rok za dostavu tekućeg računa je šest mjeseci od stupanja zakona na snagu), a samo iznimno putem pošte pod uvjetom da korisnik sam snosi troškove isplate, s time da je predviđena iznimka za određene korisnike.

Uvodi se veća kontrola nad korištenjem prava iz mirovinskog osiguranja na način da će se korisniku mirovine, odnosno novčanog primanja iz mirovinskog osiguranja koji na zahtjev Hrvatskog zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u ostavljenom roku ne dostavi ispravu ili podatak potreban prema posebnim propisima za isplatu tih primanja, isplata primanja obustaviti, ako Zavod do tog podatka, odnosno isprave ne može doći službenim putem. Isplata će se ponovo uspostaviti nakon dostave traženog podatka, isprave odnosno obavijesti.