Ministarstvo poljoprivrede od državnih revizora dobilo je uvjetno mišljenje za 2018. Ministarstvo je to s jednim od najizdašnijih proračuna.

Resor je to koji ima jedan od najvećih proračuna i povlači velik dio kolača iz EU fondova, no kakve boljke u funkcioniranju ima možda najbolje oslikavaju pojedinačni slučajevi na koje ukazuju revizori.

Ne unose podatke u Registar
Iz paketa za ruralni razvoj, koji je nacionalnom omotnicom za RH od 2014. do 2020. predvidio gotovo 2,4 mlrd. eura namijenjenog jačanju poljoprivredne proizvodnje novac je trošen i za nepoljoprivredne djelatnosti, poput gradnje vrtića i infrastrukture, te pokretanja nepoljoprivrednih djelatnosti, a s druge strane iz tog programa je do kraja 2018. objavljen bio samo jedan natječaj, i to u 2016., za ulaganje u sustave navodnjavanja. 

Hrvatska je, podsjećaju revizori, s 2% navodnjavanih površina na začelju EU. Jedno od upozorenja odnosi se i na raspodjelu potpora male vrijednosti za proizvođače namještaja.  Radilo se o ukupno 79 milijuna kuna, koje su, pak, prema uvjetima iz natječaja mogli koristiti i proizvođači madraca i namještaja koji nije od drva. Revizori su otkrili i da je najveću pojedinačnu potporu od 1,4 mil. kuna dobila tvrtka osnovana 2017. s minimalnim kapitalom, bez opreme i s jednim zaposlenim, iako je uvjet bio najmanje dva zaposlena, a imala je godišnji prihod od niti 190 tisuća kuna, te nije dokazala poslovnu sposobnost.

Ne navodi se ime tvrtke, a niti Ministarstvo ne navodi planira li daljnje postupanje u ovom slučaju. Tek kažu da će preporuku revizije poštovati u budućim postupcima. Revizori ukazuju i na slabosti u zaživljavanju unosa podataka u Registar državne imovine i uspostave registara evidencije i naplate zakupa, što je predviđeno Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Ministarstvo navodi kako je rok za dovršetak aplikacije za evidenciju državnog poljoprivrednog zemljišta za koju je otvoren postupak javne nabave, 7. rujna 2020. 

Nisu poduzete mjere naplate
Jedna od boljki ministarstva su propusti oko potraživanja. Konkretno, riječ je o postupanju za 34 mil. kuna nenamjenski utrošenih potpora, te naplati 9 milijuna potraživanja za prihode po posebnim propisima, odnosno za naknadu za korištenje općekorisne funkcije šuma (OKFŠ). Utvrđeno je da u 2018. nisu poduzimane mjere naplate, a nema ni ustrojene sveobuhvatne evidencije potraživanja, pa je za dio njih nastupila zastara.

Za OKFŠ Ministarstvo potraživanja evidentira do godinu dana kasnije od dospijeća i zatezne kamate ne obračunava. Problem s praćenjem namjenskog korištenja potpora revizori su utvrdili i kod Ministarstva gospodarstva, kojem je, premda je dobilo bezuvjetno mišljenje, naloženo nadziranje provođenja ugovora o ulaganjima, za čiju je realizaciju u 2018. odobreno 44 mil. kuna bespovratnih potpora.