Za hrvatske luke otvorene za javni promet od županijskog i lokalnog značaja u sljedeće tri godine otvara se mogućnost novog razvojnog ciklusa od velike važnosti za otočko stanovništvo i lokalno gospodarstvo, što ujedno znači i dizalice diljem Jadrana gdje će se novi poslovi nuditi izvođačima radova u projektima s bespovratnom financijskom injekcijom iz EU fondova.

Za ove projekte s ciljem integracije hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i svladavanja ključnih prepreka za lokalni gospodarski rast osigurano je 80 milijuna eura, a sredstva će se koristiti do 2023. U nadležnom Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastruktura smatraju da će to biti dovoljno, no ako se pokažu veće potrebe tvrde da će pronaći dodatna sredstva. Dosad je, naime, identificirano 28 prihvatljivih projekata, u vezi kojih pojedinosti još nisu dostupne, a sredinom rujna ovaj je resor donio Program državnih potpora za razvoj luka otvorenih za javni promet RH za razdoblje 2017. – 2020. Ministar Oleg Butković sad najavljuje i EU natječaj, koji će uslijediti kao prvi javni poziv ovog tipa iz EU fondova usmjeren na sufinanciranje luka otvorenih za javni promet.

Po prvi puta otvara nam se i mogućnost korištenja EU sredstava za financiranje naših luka, potvrđuje Butković čiji je resor izradio program državnih potpora s ciljem, kako kažu, dokazivanja da se EU sredstvima planira financirati infrastruktura koja će doprinijeti javnom interesu. S obzirom na velik broj potencijalnih projekata, doznajemo, napravljen je objedinjeni Program tako da lučke uprave ne bi trebale pojedinačno dokazivati kako projekti ne sadrže nedopuštenu državnu potporu. Po Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. (OPKK), unutar Specifičnog cilja – Povećanje dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike, predviđen je najniži iznos bespovratnih sredstava po projektu i prijavitelju od milijun kuna, a najviše 370 milijuna kuna.

No, kod toga je najvažnije da će javni poziv biti koncipiran tako da će projekti biti evaluirani slijedom redoslijeda prijave projekata.  To podrazumijeva da će sredstva dobiti u prvom redu one lučke uprave koje se prve jave na javni poziv, gotovo po sistemu "tko prvi – njemu djevojka", odnosno one lučke uprave koje imaju spremnu projektno tehničku dokumentaciju. To znači i ishođenu građevinsku dozvolu, studiju opravdanosti projekta te drugu prateću dokumentaciju kojom se dokazuje opravdanost investicije, jer je sve to preduvjet odobrenja troškova provedbe projekta putem EU fondova. Od 28 lučnih uprava koje su korisnici sredstava samo dio ih već ima spremne projekte, a navodno dvije samo čekaju na objavu EU natječaja, dok ih dio njih još priprema.

U samom procesu pripreme projekta Ministarstvo je aktivno uključeno, te surađuje i pomaže lučkim upravama kako bi što kvalitetnije pripremili projekte i uskladili ih s prioritetima Programa, tj. ciljevima OPKK-a. Objava poziva planira se najkasnije do kraja ove godine, a trajat će godinu dana. Projekti uključuju premještanje postojećih morskih luka te osuvremenjivanje postojeće i gradnju nove lučke infrastrukture za pružanje lučkih usluga povezanih s obalnim linijskim pomorskim prijevozom. Iz Butkovićevog resora ističu  kompleksnost problema koja se inače očituje u "spajanju ekonomske opravdanosti ulaganja u lučki sustav RH i društvene odgovornosti koju država ima prema otočnom stanovništvu i gospodarstvu, jer je  specifičnost Hrvatske razvedena obala s brojnim naseljenim otocima, a kod kojih nažalost, postoji trend smanjenja broja stanovništva". 

"Jedan od razloga smanjenja stanovništva na otocima upravo je prometna dostupnost koja uvelike utječe na kvalitetu života. Upravo iz tog razloga, razvoj luka i brodskih linija ne može biti temeljen na ekonomskoj opravdanosti, već i na odgovornosti koju država ima prema otočnom stanovništvu i njihovoj kvaliteti života", navode iz Ministarstva.  U posljednjih 10-ak godina država je uložila više od 600 milijuna eura u luke od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa te više od 450 milijuna kuna u luke otvorene za javni promet od županijskog i lokalnog značaja.

Ministarstvo je u 2017. dodijelilo 53,5 mil. kn za 20 projekata u sedam županija za gradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja. U tijeku su također veliki investicijski zahvati u lukama od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik), a u ovoj godini osigurano je 306 milijuna kuna za provedbu započetih projekata. Ministarstvo je dosad i u sufinanciranje dijela luka otvorenih za javni promet namijenjen prihvatu ribarskih brodova uložilo više od 43,5 mil. kn, od čega 7 mil. kn u ovoj godini.

Paralelno uz aktivnosti vezane uz pripremu poziva, radi se i na Nacionalnom planu razvoja obalnog linijskog pomorskog prometa, koji će sadržavati analize postojećeg stanja flote koja obavlja uslugu prijevoza i drugih odgovarajućih brodova, a koji mogu obavljati navedenu uslugu, zatim analize prometnih i gospodarskih potreba u promatranom razdoblju, analize utjecaja obalnog linijskog pomorskog prometa na okoliš te analize utjecaja pitanja državnih potpora na obalni linijski pomorski promet. Pored toga, Nacionalni plan sadržavat će ekonomski i prometno opravdane, energetski učinkovite i ekološki prihvatljive mjere, odnosno prijevozne tehnologije kojima će se u razumnom i konačnom vremenu uspostaviti prihvatljivi standard prometne usluge povezivanja obalnih i otočkih urbanih cjelina.