Od 1. siječnja u Hrvatskoj će se sustav trošarina uskladiti s trošarinama u zemljama EU, kako Hrvatska zbog eventualno viših trošarina ne bi gubila na PDV-u, najavio je ministar financija Slavko Linić gostujući da današnjoj konferenciji "Dan velikih planova".

Od početka iduće godine bitno se mijenjaju trošarine jer nakon što po ulasku u EU postanemo dio jedinstvenog tržišta počinje bitka za prikupljanje PDV-a. Ako trošarina kod nas poskupljuje proizvod kupac će otići u susjednu državu, budući da više nema carinskih barijera, upozorio je Linić.

Mijenjaju se i trošarine na automobile u skladu s europskim direktivama koje vode veću brigu o ekologiji. Ukidaju se trošarine za stare automobile, a za nove aute obračunavat će se prema vrijednosti i emisiji ugljičnog dioksida. To znači da će se trošarine povećati na veće i skuplje automobile, a smanjiti na manje aute vrijednosti do 150.000 – 200.000 kuna.

Također se od 1. siječnja mijenjaju stope PDV-a – uvodi se najmanja stopa od 5 posto, međustopa od 10 posto, a najveća stopa ostaje 25 posto. Kao što je i najavljeno, PDV za turizam spušta se na 10 posto.

Vlada i u 2013. ostaje čvrsto na politici zadržavanja proračunskog deficita ispod 10 milijardi kuna, bez obzira na to što će nam troškovi kamata narasti za skoro tri milijarde kuna, istaknuo je Linić.

Najavio je da će se u studenom, zajedno s raspravom o proračunu za iduću godinu, provesti tehnički rebalans ovogodišnjeg proračuna, pri čemu neće biti povećanja deficita. Bit će pojedinih izmjena unutar proračuna da se s ostvarenim uštedama pokriju dodatna sredstva za brodogradnju, za neke sporove države i određena prekoračenja, kazao je ministar financija.

Što se tiče nedoumica oko privatizacije i dugova Brodosplita, Linić je rekao da za to brodogradilište treba osigurati dodatnih 350 milijuna kuna, no potpisivanje ugovora o privatizaciji Brodosplita nema veze s rebalansom proračuna.

Upozorio je da državu čekaju nove financijske obveze i nakon što se realizira ugovor o privatizaciji, jer će tada morati osigurati dodatne tri milijarde kuna za konsolidaciju brodogradilišta. Tko god misli da smo preuzimajući 9,5 milijardi kuna dugova završili priču s Brodosplitom taj ne zna detalje privatizacije – praćenje novih vlasnika je obveza države koja će stajati dodatnih pet milijardi kuna u razdoblju od pet godina, kaže Linić.

Optužio je bivše ministre, predsjednike Uprava i članove Nadzornih odbora da nisu imali hrabrosti smanjiti broj zaposlenih prema mogućnostima ekonomski opravdanog poslovanja brodogradilišta, niti zatvarati nerentabilne pogone, a dio kritike uputio je i svojoj Vladi jer u proteklih šest mjeseci nisu provedeni procesi restrukturiranja.

Nitko nema pravo gurnuti radnike iz brodogradilišta na državni proračun, a to se radi, kao što se pokušava i s radnicima Gredelja. Došli smo do toga da jedva plaćamo samo kamate na dugove, to je rezultat neuspješne politike neprekidnog subvencioniranja bez ikakvih promjena i ogromnog otpora ljudi koji najednom postaju svjesni da ne mogu više biti na državnom proračunu, žestio se Linić.

Najavio je za iduću godinu izdavanje državnih obveznica namijenjenih za građane. Ministarstvo financija želi, osim izdavanja obveznica na svjetskim tržištima i djelomičnog zaduženja kod kuće, krenuti i s obveznicama prema građanima, kako bi im ponudilo neku vrst štednje, rekao je.

Linić je također odbacio spekulacije o navodnim sukobima s prvim potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem, ustvrdivši kako njih dvojica odlično surađuju.

Nisam optužio Čačića da je podbacio u povećanju investicija jer za to je odgovorna Vlada a ne pojedini ministri. Uostalom, za restrukturiranje i investicije u HŽ-u, Jadroliniji i HAC-u nije zadužen Čačić, nego ja pa je to moj neuspjeh, naglasio je Linić dodavši kako neće uspjeti pokušaji stvaranja sukoba među ministrima.