Ministar financija Slavko Linić izgubio je po svemu sudeći bitku za uvođenje poreza na nekretnine, a tek će se vidjeti hoće li uspjeti u naumu da zaštiti građane kao klijente banaka kroz izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju, piše Novi list. 

Njegov prijedlog zakona o porezu na nekretnine nije dobio podršku koalicijskog HNS-a, podsjeća list. HNS je inzistirao da se o takvom porezu razmišlja tek kada poraste BDP: List zaključuje kako je premijer Zoran Milanović očito donio političku odluku da se taj porez ne uvede radi mira u koaliciji. Linić je za HTV nedavno rekao da tog poreza u mandatu sadašnje Vlade neće biti ako se ne uvede do kraja godine. 

Tu je i Zakon o potrošačkom kreditiranju. Novi list podsjeća kako je Linić već u javnoj raspravi učinio prvi kompromis i, kako je otkrio, minusi na tekućim računima ograničit će se tek za one građane kojima banke odluče smanjivati minuse. 

List piše kako će se, kako sada stvari stoje, najveća bitka voditi oko definicije kamate u slučaju kada se ugovara da ona može biti promjenjiva. Nove zakonske odredbe propisuju da se kamata sastoji od promjenjivog dijela, a to može biti LIBOR, EURIBOR, premija na kreditni rizik Hrvatske, ali i nepromjenjivog dijela, a to je bankarska marža. Tu bi maržu banke u startu morale otkriti klijentima i ne bi je mogle mijenjati dok kredit traje i to je ono što banke ne žele imati u formuli za izračun kamata, navodi list. Iz njihovih (bankarskih, op.a.) krugova, piše list, stižu primjedbe da će banke, kao nitko drugi na tržištu, morati otkriti svoje marže. Uz to, nisu zadovoljni ni time što tu maržu neće moći mijenjati 20 godina ako toliko traje otplata kredita, piše list.

Sugovornici iz Ministarstva financija na koje se Novi list poziva odgovaraju da banke moraju klijentu reći na čemu grade promjenjivu cijenu svoga proizvoda, odnosno kamatu, jer ostali ne promijene cijenu od trenutka kupnje do trenutka otplate. 

"Hoće li i u slučaju marže doći do promjene tek treba vidjeti, a pri tome neće biti nevažan stav HNB-a", piše list.