Iako u regiji postoje varijacije na temu i slični modeli ponude zdrave hrane, pri čemu je vrlo bitan faktor zaštita domaćih poljoprivrednih proizvođača, tri primjera iz tri države doista djeluju tako jednostavno, a tako korisno – kako proizvođačima i kupcima, tako i posrednicima u cijelom poslu.

Bez obzira radi li se o Agroponudi, odnosno 'berzi poljoprivrednih proizvoda Srbije', hrvatskom portalu 'Burza hrane' koji direktno spaja kupce i proizvođače na tržištu EU bez nakupaca i posrednika ili dostavi zdravog povrća i voća, kvalitetnog mesa i domaćih proizvoda iz online ponude Poljoprivredne zadruge Krompir.ba, svaka od ideja vrlo je pohvalna i zanimljiva na svoj način, piše Al Jazeera.

O tome je li Amel Mukača, mladi direktor zadruge zanimljivog imena Krompir.ba, bio u pravu pokrenuvši cijeli posao prije šest godina najbolje pokazuje jedan podatak – od 25.000 isporučenih paketa voća i povrća, mesa i prerađevina samo je osam ljudi imalo primjedbe. Ovih se dana dogodio deveti slučaj, ali je odmah „saniran“ tako što je nezadovoljnoj Sarajki dostavljen novi paket – bez naknade.

"Najvažnije je njegovati korektne odnose sa klijentima, jer zbog tih 10-15 maraka nećemo propasti, a kupac će biti zadovoljan. Radimo onako kako bih i ja volio da se drugi odnose prema meni – da se dostavi na kućnu adresu i na vrijeme, zdravo i svježe", kaže Mukača.

Formula po kojoj radi Krompir.ba nije komplicirana – od kooperanata, a u mreži ih je 15-ak, otkupljuje se voće i povrće, njihove prerađevine ili meso, pakira se u tzv. zelenare, mesne pakete ili skupinu pravih proizvoda u kojoj su džemovi, pekmezi, sirupi, brašno, sirevi, tjestenina, jaja i šalje na kućnu adresu. Naravno, prethodno je potrebno paket naručiti telefonom, putem internet stranice ili Facebooka.

"Kad me pitaju zašto baš krompir, odgovaram: ako Apple može staviti jabuku kao zaštitni znak, zašto i mi ne bismo mogli krompir jer je Fojnica, iz koje dolazim, oduvijek bila poznata po tom povrću", objašnjava Mukača.

Osim činjenice da biraju zdrave proizvode koji nisu tretirani nikakvim kemijskim sredstvima, hvale se i kako nude puno kvalitetniju robu od konkurencije u trgovačkim centrima ili na tržnici. No, problem je tržište. Pokrivaju područje Kantona Sarajevo i željeli bi sa sadašnjih 400 narudžbi mjesečno tu brojku povećati bar na 1.000.

Portal „Burza hrane“ već se proširio izvan granice svoje domovine, u ovom slučaju Hrvatske. Djelujući uz poruku „Brzo. Svježe. Jednostavno.“ uspjeli su pokriti sve segmente hrvatske proizvodnje hrane, pića i prerađevina, te okupljaju najmanje 8.000 kupaca i proizvođača iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke.

"Burza hrane je mjesto na kojem se jednostavno i brzo dolazi do informacija o potražnji i ponudi  domaćih svježih proizvoda. Zadaća nam je da malim i srednjim proizvođačima otvorimo tržište, a kupcima olakšamo put do željenog domaćeg proizvoda i omogućimo izbor", objašnjava Maja Ćurić, direktorica portala.

Kupoprodaja je prepuštena kupcima i proizvođačima, uz prethodno dobivene informacije na portalu. Ukoliko je potrebno, portal nudi i mogućnost dostave proizvoda te, nakon dogovora kupca i prodavca, za dan do dva željeni proizvod dolazi na kućni prag.

"Trudimo se educirati proizvođače da smo njihov pridruženi tim i najjednostavniji alat za prezentaciju njihovih proizvoda i dostupa do tržišta do kojih bez upotrebe interneta ne mogu doprijeti. Njihovi prodajni, marketinški resursi su limitirani ili ih gotovo nemaju. Na ovaj način se štedi vrijeme i novac, a istovremeno se koristi tim s portala kao pomoć u edukaciji i realizaciji", navodi Ćurić.

Na portalu 'Burza hrane' tvrde i kako se pojedini proizvođači na njihovim stranicama mogu naći po znatno nižoj cijeni nego na 'klasičnoj' tržnici. S druge strane, nastavljaju, ako se radi eko-proizvođačima koji imaju sve potrebne papire i nagrade koje jamče kvalitetu, može se pokušati postići veća cijena."Sve je stvar prezentacije, te koliko vremena i truda uložite u opisivanju svog proizvoda", kaže Ćurić.

Imaju iskustva i s plasmanom proizvoda u zemlje Europske unije, pa su neki hoteli i restorani vrlo pozitivno reagirali na ponudu, prije svega omjer kvalitete i cijene, poljoprivrednih proizvođača iz Hrvatske. Uz sve to, neke proizvode kao što su med, maslinovo ulje ili sokovi mogu dobiti za nekoliko dana.

„Ostvarili smo kontakte i s nekim partnerima izvan EU, konkretno u Srbiji, Bosni i Hercegovini, te Makedoniji kojima smo spremni prodati franšizu. I za druge zainteresirane partnere potpuno smo otvoreni“, napominje Ćurić.

Kao vrlo korisna stvar za poljoprivredne proizvođače nameće se servis Agroponuda na kojoj se nude poljoprivredni proizvodi iz cijele Srbije. Konkretni ponuditelji, sa svim osobnim podacima, daju oglase o prodaji stoke, žitarica, krušarica, voća, povrća. Takve objave stoje dva tjedna na stranicama Agroponude i otvorene su svima. I sve to uz potporu Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije.

"Ministarstvo pomaže proizvođačima u plasmanu proizvoda, a sve kako bi izbjegli nakupce. Procedura je takva da se poljoprivredni proizvođač obraća stručnoj službi o postavljanju svoje ponude, to se objavljuje i kupci se mogu direktno javiti konkretnom poljoprivredniku kako bi jednostavnije mogli trgovati. Na cijenu ne možemo utjecati i to je njihova stvar", objašnjava Zorica Kukić, samostalna savjetnica u ministarstvu.

Država ne prati realizaciju ostvarenih kupoprodaja, ali je riječ o svojevrsnoj burzi robe pri čemu je pokrivena cijela Srbija.