HT-u, Vipnetu, HRT-u i drugim vjerovnicima koji moguće imaju veći broj tvrtki koje im duguju male iznose otvorena su vrata novim Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi da naplate 300 kn u slučaju svakog kašnjenja.

Novi zakon djelomice je usklađen s novom direktivom EU za suzbijanje zakasnjelih plaćanja, no odredba o 40 eura naknade zasad se primjenjuje jedino u Hrvatskoj. Iako je cilj direktive zaštititi mikrosubjekte od nelikvidnosti i novih bankrota, naknada od 300 kuna za troškove prouzročene vjerovniku dužnikovim zakašnjenjem mogla bi,  bude li se primjenjivala dosljedno, skupo stajati baš male dužnike. Otvara se pritom pitanje je li pravedna visina naknade ako ona preraste dug te kad nije mnogo manja od njega. Dok je Vladino ukidanje znatno manjeg troška opomene za kašnjenje dužnika u golemoj nelikvidnosti dočekano pljeskom, sada se to radikalizira moguće previsokom penalizacijom malih dužnika iz realnog sektora jer su i na dug od, npr,, tisuću kuna dužni po novome platiti dodatnih 300 kuna. Naknada je vrući kesten i za neodlučne vjerovnike.

Vipnet nam nije odgovorio na upit, dok je HRT, pozivajući se na 95-postotnu efikasnost sustava naplate pristojbe, još sredinom listopada poručio da "zasad ne razmatra mogućnost primjene zakonske odredbe". Iz HT-a diplomatski kažu: "Praksa primjene zakona odredit će optimalno postupanje vjerovnika na ostvarenju ovog prava, pa tako i HT-a u položaju vjerovnika, a u skladu s propisima i poslovnom politikom svakog vjerovnika". Zakon je, kažu, vjerovniku dao pravo na posebnu naknadu, a pritom nije propisan način ostvarenja toga prava. Podsjećaju da se to uopće ne tiče potrošača. Odvjetnik Mićo Ljubenko upozorava pak na to da uprava vjerovnika ima obvezu ostvariti zakonski prihod društvu kojim upravlja. "Uprava koja svjesno tako ne postupa odgovorna je za štetu koju čini svom društvu i podredno svojim vjerovnicima. Uprave su u situaciji  da ili oštećuju tvrtku neprimjenom zakona, ili oštećuju dužnike primjenom zakona."