"Znate za onu anegdotu – vic priču, kada žena šeta tržnicom i kaže 'Skupa vam je ova salata', a kumica joj odgovori 'Nije salata skupa nego si se ti loše udala", rečenica je kojom je Saša Ćeramilac, dugogodišnji televizijski i radijski urednik i voditelj, otvorio okrugli stol 'Žene poduzetnice' u organizaciji Poslovnog dnevnika, a kojime se željelo skrenuti pažnju na ključne probleme s kojima se žene u poduzetništvu susreću te kako ih najbezbolnije prebroditi. 

Na okruglom stolu okupila se čitava lepeza žena koje uspješno plove poduzetničkim vodama: Maja Jelisić Cooper, direktorica i suosnivačica Klasik TV-a, Danijela Čavlović, vlasnica bed&breakfast studija Kairos, Kristina Ercegović, direktorica tvrtke Zaokret, Tajana Kesić-Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnologije HGK, Ivana Matić, osnivačica udruge Women in Adria, Gordana Puhelek, direktorica centra Mikronis, Andreja Turčin, direktorica sektora financijskih institucija i specijalnog financiranja u PBZ, Ariana Vela, vlasnica tvrtke EU projekti i Tatjana Vujović, pomoćnica člana Uprave Zagrebačkog holdinga.

Andreja Turčin, direktorica u sektoru financijskih institucija i specijalnog financiranja u PBZ-u upozorila je da neke razvojne studije Europske unije koje su pokazale da se žene u poduzetništvu susreću s tri osnovne vrste prepreka: "To je nekakav kontekstualni, nekakav političko-regulatorni okvir, stereotipi o ženama u poduzetništvu i mjestu gdje bi žena zapravo trebala biti, zatim je tu jedan financijski okvir koji kaže da se žene smatraju manje financijski vjerodostojnima nego muškarci i da će zapravo teže doći do financijskih sredstava. I treća, posljednja skupina prepreka, je prepreka o kojoj možemo, čini mi se, najviše razgovarati, a to je nedostatak samopouzdanja, udruživanja, nedostatak poduzetničkih vještina i čini mi se da tu ima prostora za poboljšanje", objasnila je, dodavši kako žene mogu biti itekako uspješne u poduzetništvu te da svakodnevna praksa ukazuje na to da se žene u poduzetništvu susreću s drukčijim problemima i izazovima nego muškarci.

"Ja mislim da je muški lobi još uvijek vrlo jak, mislim da ono što žene trebaju napraviti je raditi svakodnevno na ženskoj solidarnosti. Mislim da ta ženska solidarnost treba biti dnevna. Mislim da su tu muškarci puno usmjereniji", kazala je Tatjana Vujović, pomoćnica člana Uprave Zagrebačkog holdinga. Spomenula je i istraživanja za vrijeme krize koja su pokazala da su tvrtke lakše izlazile iz krize tamo gdje su žene bile na vodećim pozicijama. 

Ariana Vela, vlasnica tvrtke EU projekti kazala je kako za određene vodeće pozicije zaista treba biti muškarac. "Ono što mene zapravo više brine u toj cijeloj priči je što svaka žena koja dođe na neku vodeću poziciju, pogotovo u velikim sustavima, biva interpretirana kao nekakva čelična žena, kao neka bezosjećajna osoba, ona koja je morala gaziti leševe da bi došla do te pozicije i ono što mene jako žalosti je što sam često imala prilike sretati takve žene koje su baš zagrizle taj mamac, upecale su se da tako kažem, i one zaista igraju tu ulogu", objašnjava Vela.

Poduzetnice si ne mogu dozvoliti porodiljni dopust

"Ja sebi ne mogu dozvoliti porodiljni dopust, poduzetnice nemaju porodiljnog dopusta, znači radi se, rodi se dijete, nastavlja se raditi", kazala je Ivana Matić, osnivačica udruge Women in Adria, napomenuvši kako poticaji postoje u smislu troškova čuvanja djece. "Kod nas to postoji, ali poticaji koliko sam ja vidjela postoje u određenom iznosu, znači žena može izabrati – da je to za čuvanje djece ili biznis. Naravno da ću ja odabrati da to bude za biznis, misleći da ću se nekako snaći s djecom, ali naravno da to onda postaje i jako komplicirano", dodala je. 

Maja Jelisić Cooper, direktorica i suosnivačica Klasik TV-a podijelila je svoje iskustvo, kazavši kako je rodila u trenutku najveće gospodarske krize te da je nakon toga radila od kuće možda dva mjeseca. "Bila sam doma možda dva mjeseca, ali sam zapravo, kako sam rodila, bila na conference callu  i radila od doma. A na prve sastanke sam intenzivno išla možda nakon dva mjeseca. Dakle, krenulo se u rizik i 'stisnulo' se jednostavno", opisala je. 

"Ja u životu nisam srela ženu, a ni muškarca, koja nije uspjela u onome što je htjela", kazala je Kristina Ercegović, direktorica tvrtke Zaokret, dodavši: "Znači, ako si je zacrtala da će to napraviti, ona je to napravila". Smatra da djeca poduzetnice mogu usporiti na godinu-dvije, "Ali što je godina-dvije u odnosu na cijeli život?", pita se. Turčin (PBZ) je dodala kako žena može dati jednako i na privatnom i poslovnom planu. 

"Ja sam imala jednu ružnu epizodu nakon što sam završila fakultet, zaposlila sam se u jednoj banci kao pripravnica i imala sam ugovor na određeno vrijeme, na tri godine. U toj trećoj godini sam ostala trudna jer sam se u međuvremenu udala i meni je ugovor isticao dva dana nakon što mi je počinjao službeni porodiljni dopust, dakle trebala sam ići roditi, do zadnjeg dana sam radila. I oni su se prema meni ponijeli tako da su mi dali otkaz, nisu mi produljili ugovor, bez obzira na to što nisu imali nikakve obveze prema meni, nisam im bila na trošak. I nakon šest mjeseci su me ponovno zvali da se vratim natrag u banku, ja sam im se zahvalila i rekla 'Nikad više. Neću se dovesti u takvu situaciju, idem u privatni biznis",  podijelila je svoje iskustvo Tajana Kesić-Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnologije HGK. Dodala je da ono što Europska unija razlikuje, i ono što bi se u Hrvatskoj trebalo razlikovati, jest razlika između 'socijale i pravog poduzetništva'. Objasnila je kako žene u Hrvatskoj još uvijek uglavnom u poduzetništvo ulaze iz nužde, a ne zato što u tome vide priliku. Ulaze u rizik jer nemaju izbora i jer moraju prehraniti obitelj. 

Poduzetništvo daje fleksibilnost

Matić (Women in Adria) je istaknula da postoji kritična masa žena koja želi izaći iz korporativnog svijeta jer je ženama sve važnija fleksibilnost koju poduzetništvo omogućava. "Naravno, to u većini slučajeva znači da će i više raditi, ali će raditi onako kako im odgovara", dodala je. 

Turčin (PBZ) je istaknula i kako joj se čini da se ženama teže da prilika, bez obzira na to što su jednako sposobne kao i muškarci. 

• Tvrtke koje vode žene produktivnije i stvaraju više dodane vrijednosti
• ​Ne gazimo po leševima da bismo bile uspješne