Konzultantski tim bečke podružnice Deloittea i Sberbank ostalim su kreditorima napokon predočili izračun prema kojemu bi za iduća tri mjeseca sustavu Agrokor trebala likvidnosna injekcija od 2,7 milijardi kuna.
Iznos koji bi trebao kratkoročno omogućiti normalizaciju poslovanja je, dakle, na stolu, a njegova realizacija pretpostavka je stabiliziranja odnosa s dobavljačima, ključnih za osiguranje punjenja polica u trgovini, ali i normalno odvijanje poslovanja u proizvodnim kompanijama. U cijeloj priči o aktualnoj krizi Agrokora s razlogom se najčešće apostrofira Konzum i važnost da se on održi na nogama. Financijaši, naime, često podcrtavaju kako je ona zapravo koncentrirana na imovinu koncerna u Hrvatskoj, dok glavni dijelovi Grupe izvan RH (u prvom redu Mercator) stoje solidnije, odnosno znatno ih manje trenutno muči problem (pre)zaduženosti i krize Agrokora. Podjednako često financijski stručnjaci podcrtavaju kako proces restrukturiranja dodatno usložnjavaju isprepletena jamstva i općenito nedovoljno transparentne financije i raspršenost poslovnog imperija Ivice Todorića.
Daleko od ovdašnje strke konzultanata i problema Agrokor grupe jedna poslovna priča čak iz Meksika nudi prilično intrigantne indicije povezanosti s obitelji Todorić. Radi se o konceptu lanca malih dućana (takozvanih convenience ili c-store-a, uključujući i opciju s kafićima) pod nazivom Konsumo, čiji je zeleno-crveni logo gotovo identičan Konzumovu, a prije dvije godine (2015.) u sklopu tog projekta registriran je i brend 'K plus'. Na upit o tome da li i na koji način u tom meksičkom projektu participiraju vlasnici Agrokora, i što je eventualno s pitanjem rojaliteta (polaže li na njih pravo Agrokor/Konzum), iz kompanije su nam telefonski poručili kako s tim "nemaju nikakve veze". Na pitanje znači li to da je netko neovlašteno prisvojio brend i glavne značajke prepoznatljivosti loga i je li možda s tim u vezi već pokrenut odgovarajući spor, nismo dobili odgovor.
No sve upućuje da elemenata za to ima. Kako bilo, u toj priči neobično je mnogo koincidencija. Projekt Konsumo u Meksiku pokrenut je 2014. godine, godinu dana nakon što je Agrokor ušao u partnerstvo s meksičkim investitorima i TUI-jem u hotelskom biznisu (Karisma Hotels Adriatic). Kako se ističe na meksičkim stranicama, model Konsumo razvili su "investitori iz Meksika i Europe s izuzetnim iskustvom u retail sektoru". Uz to, prema elektronskim bazama poslovnih informacija, trgovine Konsumo povezuju se s tvrtkom Croamex S.A. de C.V. u kojoj se kao odgovorna osoba (komercijalni direktor) potpisuje Marino Juric.
Marino Jurić na svom se LinkedIn profilu pak predstavlja upravo kao osnivač Konsuma, a inače je ekonomist koji je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Prije Konsuma, kojega navodi u biografiji od veljače 2014. do danas, radio je u Bank of America i Merrill Lynchu, globalnoj investicijskoj banci s kojom je, slučajno, Agrokor mnogo surađivao u svojim međunarodnim financijskim operacijama. Osim isticanja da su model Konsuma razvili investitori iz Meksika i Europe, na mrežnim stranicama Konsuma se navode i dosta ambiciozni planovi.
Uz 30 'jedinica' (koliko ih je bilo lani) nositelji tog projekta lani objavljenom srednjoročnim planom predvidjeli su širenje diljem zemlje, i to kroz organski rast, akvizicije i regionalne franšize. Franšize su, čini se, ujedno i preferirani model širenja, a prema uvjetima dostupnim na internetskim stranicama, podrazumijevaju ukupnu vrijednost investicije od 1,1 do 1,5 milijuna dolara. Kao srednjoročni cilj Konsuma istom je prilikom navedeno da je plan do kraja 2019. imati 200 'jedinica'. Kako ide širenje ne zna se, a ostaje vidjeti i kako će se Agrokor i Konzum postaviti prema tom projektu i hoće li biti tužbi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.da je ovo netko napravio zlovencima, pa pune novine, eu, komisije, protesti, demarsi, konferencije bi bile pune njih i njihovog mijaukanja
Kako nam bacaju maglu u oći,da se skrene pozornost s bitnoga,na potpuno nebitno.Zabole me što Mexikanci zovu svoje trgovine kako zovu.Na koncu, Konzum uopće nije Rvatski brend,to je brend bivše ex.tvorevine, Yugogluparije,koji je star,kažu 60 godinica,pravi Rvatski brend su Badelovi manekeni,koji nažalost,travu gledaju odozdo.”Zato braćo,pime ga,dok ne pukne jetra”![/b]
PS: U Hrvatskoj se riječ brend tako često pogrešno koristi. Strane riječi bi trebalo samo onda koristiti ako ih netko razumije i zna kad ih treba upotrijebiti i na što se odnose a s čime nemaju ništa. Brend je jedna od mnogih stranih riječi koje se u Hrvatskoj često pogrešno koriste. Konzum nije brend. Nije ni Agrokor brend.
Maštovit je, nema što. Isto ime, iste boje, isto ime (na španjolski). Samo da mu poslovanje ne bude tako maštovito.
Uključite se u raspravu