Eurostat je objavio da Hrvatska prednjači po padu nezaposlenosti u odnosu na druge države Europske unije.

O tome su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" govorili ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije i ravnatelj hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar. 

Od kolovoza 2017. godine pokazuje se da Hrvatska ima veliki pad nezaposlenosti, gotovo najveći u Europskoj uniji. Na pitanje prati li taj pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti, Krištof je potvrdno odgovorio.

'Prema anketi u četvrtom tromjesečju bilo je 200.300 nezaposlenih, a u isto doba 2016. godine 252.000 nezaposlenih. Zaposlenost je povećana i tako je prema podacima iz 2016. bilo milijun i 579.000 zaposlenih, a lani u isto doba, u četvrtom tromjesečju milijun i 639.000', dodao je Krištof.

Istaknuo je da je porast broja zaposlenih veći od broja pada nezaposlenih što znači da se dio osoba koje ranije nisu bile aktivne – aktivirale na tržištu rada, javlja Hrt.hr. 

Odgovarajući na pitanje je li pad nezaposlenosti u vezi s brojnim iseljavanjem ljudi iz Hrvatske, Krištof je istaknuo kako je moguće da postoji smanjenje radnog kontingenta, no da ankete pokazuju da je porast zaposlenosti veći od pada nezaposlenosti. 'Problem s podacima koji su vezani uz migracije vjerojatno postoji jer službena statistika bilježi samo osobe koje su se registrirale u MUP-u da su se iselile. Prema našoj definiciji neka osoba se smatra odseljenom tek kada je u dotičnoj državi provela najmanje godinu dana', dodaje.

'Mjere aktivne politike zapošljavanja ne povećavaju ukupnu zaposlenost', kazao je Bejaković i napominje da one mogu utjecati na smanjivanje dugotrajne nezaposlenosti. 'U Hrvatskoj je jedan od najvećih problema dugotrajna nezaposlenost, a podrazumijeva se da te osobe čekaju na posao duže od godine dana. Trećina nezaposlenih čeka posao duže od dvije godine i te su osobe najudaljenije od tržišta rada, a njihove šanse povratka na posao su vrlo male. Slijedom toga, aktivna politika zapošljavanja baš radi na zapošljivosti takvih osoba', istaknuo je. 

'Hrvatska i dalje ima ozbiljnih problema na tržištu rada, a to je visoka i dugotrajna nezaposlenost, razmjerno slaba aktivnost mladih i starih osoba, zaposlenost mladih i starih osoba te slaba povezanost između obrazovnog sustava i politike zapošljavanja', izjavio je Bejaković. 

'Danas imamo oko 170.000 nezaposlenih osoba', kazao je Lončar.'U usporedbi s istim lanjskim razdobljem imamo 48.000 manje ljudi. To je veliki pad registrirane nezaposlenosti, a s druge strane ako pogledamo podatke mirovinskog osiguranja i broj osiguranika, vidimo tamo porast zaposlenosti. 

Ako uzmemo u obzir i gospodarski rast, u idućim razdobljima očekuje se otvaranje radnih mjesta te povoljnija kretanja. S druge strane, kada je riječ o mjerama aktivne politike zapošljavanja treba reći da je Upravno vijeće HZZZ-a u suradnji s resornim ministarstvom i drugim institucijama donijelo potkraj prosinca 2017. te mjere, a i Vlada je osigurala milijardu i 600 milijuna kuna za provedbu te politike. Danas imamo oko 10.200 zahtjeva u obradi i u opticaju je oko 9.000 ljudi prolazi kroz sustava mjera aktivne politike zapošljavanja', istaknuo je Lončar.

Napomenuo je da je od ukupnog broja nezaposlenih oko 40% ljudi s dugotrajnom nezaposlenošću, a oko 30% s preko 50 godina starosti u strukturi nezaposlenosti. Naše mjere su usmjerene i prema tim skupinama, dodao je.