Podaci o kretanju robne razmjene ove su godine jedni od onih na koje se u Vladi najradije pozivaju, a lipanj im je pružio novu priliku da se pohvale izvznim trendovima. U odnosu na prve procjene Državnog zavoda za statistiku jučer objavljena detaljna slika veličine i strukture robne razmjene pokazala je da je bio i nešto veći, pa je i prvo polugodište zaključeno nešto većim međugodišnjim rastom.

U kunskom iskazu vrijednost robnog izvoza ove je godine 12,3 posto veća nego lani (prvi rezultati upućivali su na 11,5 posto rasta) dok je istodobno uvoz povećan 6,3 posto (prvi rezultati upućivali su na 5 posto rasta). Iako izvoz raste dvostruko većom stopom, robni deficit je zbog znatno veće baze na strani uvoza smanjen za manje od pola milijarde kuna. Na kraju lipnja akumuliralo se, naime, 27 milijardi kuna deficita, odnosno 3,52 milijarde eura. U eurskom iskazu, pak, vrijednosti   izvoza i uvoza tek neznatno mijenjaju stope rasta jer tečaj eura prema kuni sredinom ove i prošle godine na gotovo istoj razini. Izvoz u eurima je nakon pola godine na plus 12,2 posto, a uvoz na  6,2 posto.

U apsolutnim iznosima izvoz je u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuo gotovo 42 milijarde kuna, što je oko 4,6 milijardi više. Nasuprot tome, uvoz je 6-postotnim rastom dosegnuo nešto manje od 69 milijardi kuna, čime je i njegovo povećanje u odnosu na prvo lanjsko polugodište dosegnulo četiri milijarde. Valja istaknuti da je rast izvoza na godišnjoj razini najviše pogurao rast vrijednosti izvoza brodova. U slučaju brodogradnje pokazuje se pravilo da kad baza padne dovoljno nisko lakše će kasnije bilježiti veće stope rasta. Vrijednost izvezenih brodova u prvom  polugodištu dosegnula je 1,5 milijardi kuna, no kako je lani bila pala na niti pola milijarde, brodovi su ove godine rastu ukupnoga izvoza prisnažili sa čak milijardu kuna povećanja.  Njegov doprinos poboljšanju vanjskotrgovinskog skora je utoliko veći što istodobno uvoz gotovo uopće nije porastao.

Dvoznamenkst rast vrijednosti izvoza bilježi i prehrambena industrija čiji je uvoz povećan za pola milijarde, na 3,2 milijarde kuna, dok je vrijednost izvoza farmaceutske industrije te proizvoda vezanih uz autoindustriju porasla 420-430  milijuna (farmaceutika je time dosegnula blizu dvije milijarde izvoza, a autoindustrija 1,2 milijarde). Stopama rasta i apsolutnim iznosima povećanja izvoza, međutim, i više su u prvoj polovici godine stršali gotovi metalni proizvodi. Njih je izvezeno za gotovo 2,9 milijardi kuna, što je  680 milijuna ili četvrtinu više nego lani. Rast izvoza u toj skupini proizvoda nemalim dijelom se, prema svemu sudeći, odnosi na izvoz oružja.

To sugeriraju i podaci o robnoj razmjeni po zemalja, pri čemu izvoz u neke arapske, u blizini kriznih žarišta, raste i troznamenkastim stopama. U Saudijsku Arabiju te Ujedinjene Arapske Emirate izvoz je, primjerice, više nego udvostručen. Istodobno, izvoz u zemlje koje su nam tradicionalno glavni vanjskotrgovinski partneri bilježi dosta šarolika kretanja. U vodeće izvozno tržište, Italiju, povećan je tek tri posto, a u  Njemačku, čija je ekonomija glavni europski motor rasta, izvoz smo povećali deset posto. Nasuprot tome, u Austriju, čije gospodarstvo osjetno usporava, izvezli smo čak 18 posto više robe, a rast izvoza u susjednu Sloveniju dosegnuo je  čak 23 posto.

Za analitičare je to prilično pouzdan znak da rast izvoza (praćen rastom uvoza, premda sporijim) zapravo u nemaloj mjeri  treba pripisati provozu, a na tragu takvih ocjena su, kažu, i veliki postotni skokovi izvoza za Hrvatsku egzotičnih roba. Ipak, analitičari Hrvatske gospodarske komore  ističu kako je "uočljivo da se značajniji rast vrijednosti izvoza bilježi kod većeg broja djelatnosti. S druge strane, najveći se pad vrijednosti izvoza bilježi kod naftnih derivata i metala. Proizvodnja se u naftnoj industriji približila prošlogodišnjoj razini, odnosno bila je samo 0,5 posto manja, tako da se može pretpostaviti da je na smanjeni izvoz prvenstveno utjecao pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, kažu u HGK.

Dodaju kako se kod uvoza značajan rast vrijednosti također bilježi kod velikog broja djelatnosti, što jednim dijelom pokazuje blagi oporavak potražnje, a jednim dijelom povećanu trgovinu robama inozemnog podrijetla kao posljedicu pristupanja zajedničkom europskom tržištu. Najviše je povećan uvoz kože i srodnih proizvoda kod kojeg se bilježe isti trendovi kao u prošlogodišnjoj trgovini odjećom. Naime, bilježi se značajan rast proizvodnje, visok rast vrijednosti izvoza i još veći rast vrijednosti uvoza. Iz toga se može zaključiti da je u značajnoj mjeri riječ o trgovini ovom vrstom roba, smatraju u Komori. Uz kožu i srodne proizvode, najviše je povećan uvoz farmaceutskih proizvoda, proizvoda kemijske industrije, strojeva i uređaja te motornih vozila koja su također jednim dijelom predmet trgovine.