Lista srama, dugo najavljivana od ministra financija Slavka Linića, od jučer je dostupna javnosti. Prema objavljenim podacima središnjeg ureda Porezne uprave proteklih godina, odnosno zaključno sa 24. srpnjem 2012., poreznu obvezu nisu podmirile 7124 pravne osobe čiji pojedinačni dug prelazi 300.000 kuna te 13.066 obrtnika i samostalnih profesija, od kojih svatko državi duguje više od 100 tisuća kuna. Najbrojnija je ipak skupina građana, njih 82.180, koji su mjesto na listi dobili zbog neplaćenih poreznih obveza u rasponu od 15.000 kuna do čak 61,4 milijuna kuna. Sveukupni dug ove tri skupine prelazi 52 milijarde kuna.

Osim što ilustrativno svjedoči višegodišnji nemar nekoliko dosadašnjih vlada, jer dug nije mogao nastati u jednom ili dva mandata, Linićev ‘stup srama’ ukazuje i na goleme propuste brojne državne birokracije, izravno zadužene za urednu naplatu poreza koja, sada je potpuno razvidno, nije odradila posao za koji je redovito primala nemalu plaću. Međutim, istodobno je otvorio i niz dvojbi kako o svojoj vjerodostojnosti tako i o postupanju pojedinih institucija u kratkom razdoblju od najave liste do otvaranja baze podataka za javnost. Više poduzetnika sugovornika Poslovnog dnevnika jučer je naglasilo kako je nedopustiva objava jednostrane i nepotpune informacije. Vrlo je izvjesno, najavljuju, da će uslijediti stampedo sudskih postupaka. Ključna zamjerka Linićevu projektu je što liste otkrivaju samo potraživanja države, ne i dugove države prema poduzetnicima i obrtnicima kao ni faze nagodbe, a mnogi među njima su razradili model podmirivanja obveza, već imaju potpisane odluke, a neki i rješenje o zastari. Najupečatljiviji primjer svakako je Industrogradnja. U travnju 2011. započeli su razgovori o prebijanju dugova. Premijer Zoran Milanović 5. srpnja ove godine potpisao je odluku, dug od 106,8 milijuna kuna Industrogradnja je platila prepuštanjem poslovne zgrade u zagrebačkoj Savskoj ulici.

Međutim, u toj tvrtki nam iznose da su državi kroz PDV i doprinose dugovali 15 milijuna, no kamate su dug uvećale za još 15-ak milijuna. Razlika do 106,8 milijuna rezultat je spornih rješenja iz poreznog nadzora koji u Industrogradnji ocjenjuju neargumentiranima i žalbeni postupci su u tijeku. Otvaraju se i dvojbe oko postupanja sudskih instanci jer su neke tvrtke porezni dužnici unatrag tjedan dana izbrisane iz registra Trgovačkog suda. Najavljujući, naime, objavu popisa dužnika, Vlada je kroz zakonski okvir utvrdila da će na listu staviti sve one koji državi duguju porez zaključno sa 30. travnjem ove godine. Tvrtka Mika Mia dugovala je, primjerice, 71,3 milijuna kuna, no zagrebački Trgovački sud izbrisao ju je iz registra 25. srpnja. Samo dan poslije izbrisao je i Sridu Marketing koja duguje 67 milijuna te Mig Trans čiji dug iznosi 51 milijun. Posebno je bizaran podatak da je isti sud u ponedjeljak, 30. srpnja, dan uoči objave liste iz registra izbrisao tvrtku Lavus koja nije platila 59 milijuna kuna poreza. Najkraće, mnogi porezni dugovi tek su mrtve brojke, koje državni proračun nikada neće vidjeti kao svoj prihod.