Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine porasla za 1,0 posto na godišnjoj razini, dok je u cijeloj 2015. skočila 2,6 posto, brže nego godinu dana prije.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim podacima, u prosincu pala za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je, prema kalendarski prilagođenim podacima, porasla za 1 posto u odnosu na prosinac 2014.
To je sporiji rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja porasla 2,7 posto, ali i sporiji nego što se očekivalo.
Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u prosincu industrijska proizvodnja porasla za 1,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 1,4 do 2,5 posto.
Međutim, rastom u prosincu nastavljen je uspon industrije već 11. mjesec zaredom na godišnjoj razini, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije šestogodišnje recesije.
"Povoljna kretanja obujma industrijske proizvodnje u posljednjem tromjesečju – 3,4 posto godišnje – imat će pozitivan utjecaj na kretanja bruto dodane vrijednosti (BDV)", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U prosincu je najviše, za 29,2 posto na godišnjoj razini, skočila proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s rastom od 0,5 posto slijedila je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju.
S druge strane, najviše je pala, za 8,5 posto, proizvodnja energije, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda skliznula 6 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 1 posto.
U cijeloj prošloj godini industrijska je proizvodnja porasla 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja rast drugu godinu zaredom, i to brže nego godinu dana prije. U 2014. industrija je, naime, ojačala 1,3 posto.
"I u 2016. godini očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta u visini 2,5 posto, gdje bi najveći poticaj trebao, kao i u prošloj godini, doći od oporavka inozemne potražnje", zaključuju analitičari RBA.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Miami,
predlažem da ponovo pogledate fotografiju. U prvom planu je kamionski šestocilindrični dizel motor sa zračnim hlađenjem. U pozadini su traktorski kotači, lijevo uza zid bačva s uljem itd. To je automehaničarska radionica, a ne proizvodna hala.
Eh sad, ostalo što ste rekli je u redu i slažem se. No kada jedan časopis iznosi nešto što se tiče cijele države (posebno ovakve kao što je Hrvatska), onda treba jako paziti što se objavljuje jer, kao što znate, slika govori više od tisuću riječi. Uz tekst o rastu industrijske proizvodnje bi bila primjerena fotografija nedavno porinutog tankera u 3.maju uz natpis da je to prvi iz serije od četiri i da ga je naručitelj iz Norveška odabrao zbog kvaliteta iako bi u Koreji ili Kini dobio povoljniju cijenu. To je nekoliko jednostavnih ali visoko vrijednih činjenica.
Sada je vikend, pa ako možete naći vremena pogledajte na http://www.economist.com tekst “More a marathon than a sprint”; nadnaslov “Industrialisation in Africa”; podnaslov “There is a long road ahead for Africa to emulate East Asia”; Nov 7th, 2015. Slika koja govori više od riječi je prazna hala i čovjek koji pasivno promata razbacane ostatke i smeće po podu.
Iznenadili bi se kada biste znali s koliko pažnje The Economist odabire slike koje objavljuje, pa nema razloga da isto ne čini i Poslovni dnevnik.
Skromnost je dobra stvar (posebno ako za nju imate i razlog), ali pretjerana skromnost se vrlo lako pretvori u vlastitu opasnu anti-reklamu.
Marx. fotografija je vrlo realna. To je prosječna poduzetnička radionica u Rep.Hrvatskoj, koja se bori
za opstanak. Tvrtke sa prko 50 zaposlenih , nalaze se u fokusu , kad treba objaviti podatke iz statistike,
pa upadne neko trgovačko društvo u oko, ili kad treba pozvati političare na otvorenje…
Ono što nama treba su:
– ZIDARI, TESARI, KERAMIČARI, STROJARI, BRAVARI….
– LIJEČNICI, FARMACEUTI, MED.SESTRE, TERAPEUTI..
– INFORMATIČARI, INŽENJERI, ELEKTROTEHNIČARI SVIH SMJEROVA,
TJ. reforma školstva I VISOKOG ŠKOLSTVA !
Tko bi pro zdravoj pameti mogao asocirati ovu fotografiju s industrijskom proizvodnjom?
Sreća naša da nitko od potencijalnih investitora ne čita Poslovni dnevnik. Jer ova stara, mračna i prljava radionica koja očito nema grijanje sa radnikom u prljavom džemperu navučenom preko kombinezona i kapi koji s flegmatičnim izrazom nešto šarafi na prastarom kamionskom dizel motoru nema nikakve veze sa proizvodnjom.
Da to možda nija najava nekog crnog vala u našem poslovnom novinarstvu? I to baš kod teme porasta industrijske proizvodnje (?!??!)
Ova fotografija bi bila idealna za temu beznačajnosti Hrvatske (izvoz industrijskih proizvoda u Njemačku kao postotak BDP-a po čemu je prva u Evropi) – najboljem indikatoru u što je utrošeno 25 godina “slobode, nezavisnosti i suvereniteta” i koliko je Hrvatsku koštala tzv. “deindustrijalizacija”. Podsjetimo da nema besplatnih graški kao što nema besplatnih obroka. Također, treba znati da je deindustrijalizacija tema o kojoj se danas piše još samo u kontekstu Afrike (UNECA, Komisija UN-a za Afriku je upravo prošli mjesec objavila veliko izvješće na temu de-industirjalizacije Afrike (glavni zaključak je da su mnoge afričke zemlje već “debelo” u procesu deindustrijalizacije a da industriju još nisu ni počele razvijati)).
Na Balkan su nažalost svi poodavno već zaboravili.
Uključite se u raspravu