Vladin dokument o industrijskoj strategiji do 2020. godine dugo se najavljuje, a poslovnoj će se zajednici danas napokon i predstaviti. Sveobuhvatan materijal na, kako kažu, više od 1100 stranica predstavit će na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori Tomislav Radoš, voditelj tima za izradu te strategije pri Ministarstvu gospodarstva.
Ta strategija dolazi u vrijeme kad ni najsvježiji podaci o obujmu industrijske proizvodnje ne djeluju ohrabrujuće. Stoga valja nadati se da najnovija strategija neće potvrditi već demantirati neka međunarodna istraživanja prema kojima se tek desetak posto čak i "djelotvorno formuliranih strategija djelotvorno i provede".Prema posljednjim dostupnim podacima Zavoda za statistiku, lani je ukupna industrija, i to unatoč solidnom 'pogurancu' u kategoriji energije – zbog hidrološki iznimno povoljne godine – zabilježila pad, i to 2 posto prema kalendarski prilagođenim, a nešto manjih 1,8 posto prema izvornim podacima. Tom padu, nažalost, prethodio je i dublji godišnji pad u 2012. koja je zaključena s minus 5,5 posto u odnosu na 2011. Time se pad ukupne industrije samo u prve dvije godine mandata Vlade Zorana Milanovića penje na velikih 9,5 posto, a unutar ukupne industrije prerađivačka je u tom razdoblju zabilježila zapravo dvoznamenkast pad.
U slučaju prerađivačke industrije koja, pak, u hrvatskom izvozu participira 90-ak posto, pad dijelom zasigurno odražava i utjecaj restrukturiranja velikih sustava poput brodogradnje, te posrtanja još nekoliko velikih proizvođača i izvoznika (poput npr. Diokija). No, tome se ipak ne može u cijelosti pripisati 'krivnja' za spomenuti dvogodišnji skor.Kako god bilo, uz prosječnu godišnju dinamiku rasta od približno 3 posto, koliko se navodno predviđa u strategiji, hrvatska će se industrijska proizvodnja na razine iz 2011. vratiti tek negdje 2017. godine. Prema izvornim indeksima za glavne industrijske grupacije, od njih pet samo je energetika, koju karakterizira izraženiji utjecaj 'prirode', u odnosu na 2011. u plusu, i to 2,6 posto. Nasuprot tomu, tri grupacije koje čine glavninu prerađivačke industrije i glavne izvozne oslonce redom bilježe dvoznamenkast pad u tom razdoblju. Najveći je, dakako, kod kapitalnih proizvoda s padom obujma za više od 35 posto.
No, i trajni proizvodi za široku potrošnju okopnili su značajnih 17,8 posto, dok su netrajni na minus 10 posto.O tome koje su industrijske grane u industirjskoj strategiji detektirane kao pokretači rasta već se ponešto zna. Takvima su, prije svega, prepoznati farmaceutska industrija, informatička tehnologija odnosno ICT te elektroindustrija i metaloprerađivačka industrija. Neke od njih već lani su bile u ne baš brojnoj skupini djelatnosti koje su zabilježile porast proizvodnje u odnosu na godinu prije. Prema izvornim podacima, naime, veći obujam proizvodnje u prerađivačkoj industriji zabilježen je tijekom 2013. samo u kategorijama proizvodnje gotovih metalnih proizvoda (+3,6 posto) i popravka i instaliranja strojeva i opreme (0,6 posto), a visokom stopom rasta u ukupnoj je industriji stršala samo djelatnost opskrbe električnom energijom i plinom, čijih je 10,6 posto rasta zbor razmjerno velikog pondera u strukturi industrije (oko 14 posto) u cjelini ublažilo konačni minus.
Lista glavnih industrijskih uzdanica u dobroj mjeri je vođena dodanom vrijednošću koju stvaraju, odnosno potencijalom rasta – posebice u pogledu izvoza. Tako ne čudi što je izbor pao na tehnološki naprednije industrijske segmente.Nažalost, takvi u strukturi naše (prerađivačke) industrije imaju znatno manje udjele nego što je slučaj s tradicionalnom industrijom. Primjerice, prehrambena proizvodnja 'plus' pića i duhan čine gotovo četvrtinu domaće prerađivačke industrije, dok primjerice, farmaceutska i proizvodnja električne opreme danas predstavljaju po 3,7 posto, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda 6 posto, strojevi i uređaji manje od 3 posto… Istina, značaj pojedinih od tih djelatnosti u izvozu je veći – primjerice, vrijednost izvoza farmaceutskih proizvoda u ukupnoj čini oko 5 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu