Diljem Hrvatske treba žurno pristupiti gradnji suvremeno opremljenih i klimatiziranih tržnica, po standardima šoping centara koji su opasali gotovo sve gradove, naravno, manjih gabarita, sukladno lokalnim potrebama. Ti prostori ne smiju biti dostupni trgovcima i prekupcima već isključivo lokalnim poljoprivrednicima za prodaju njihova asortimana. Projekt lokalnih tržnica kao inicijativu u javnost iznosi šibenski poduzetnik Joso Slamić, vlasnik trgovačkog lanca Djelo, osnovanog prije 25 godina, koji danas u 60 trgovina zapošljava više od 500 radnika.
Slamić vjeruje da bi se u kratkom roku moglo sagraditi oko 400 klimatiziranih tržnica s cjelodnevnim radnim vremenom, čime bi se otvorilo oko 100 tisuća radnih mjesta. Ukupan godišnji promet, prema njegovoj ocjeni, prelazio bi 36 milijardi kuna.
“Novi koncept tržnica mora se temeljiti na promociji i ponudi domaće proizvodnje i kvalitetnom zapošljavanju, što u konačnici ima veliku ulogu u stabilizaciji i sigurnosti cijele zemlje, uz pozitivan utjecaj i na demografsku sliku Hrvatske, pogotovo ruralnih područja”, kaže Slamić, Ističe kako tržnice postaju toliko važne” da o njima ovisi opstanak stanovništva u ruralnim područjima, a samim time i način i kvaliteta života u urbanim centrima”.
Novi koncept tržnica
temelji se na promociji i domaće proizvodnje i kvalitetnom zapošljavanju.
Procjenjuje da bi u cijeloj Hrvatskoj mogla biti izgrađena mreža sa oko 400 tržnica, dok za područje Šibensko-kninske županije predlaže formiranje devet tržnih lokacija. U samom gradu Šibeniku mogle bi niknuti čak dvije, a ostale veže uz Knin, Vodice, Drniš, Skradin, otok Murter, Rogoznicu i Primošten. Vjeruje da bi njihovo otvaranje donijelo najmanje 2500 novih radnih mjesta.
U financiranju, pored sredstava iz državnog proračuna, morale bi, kaže Slamić, sudjelovati i jedinice lokalne i reginalne samouprave, a moguće je, uvjeren je, povlačenje novca iz EU fondova.
Od države očekuje i uvođenje nekih promjena u poreznim stopama.
“Pažljivijom fiskalnom politikom, odnosno stopom PDV-a, moramo konačno početi stimulirati domaću proizvodnju. Nije svejedno koliku će stopu PDV-a imati mandarina, svježa blitva ili srdela, odnosno svo lokalno voće, povrće, meso i mliječni proizvodi, a koliku će stopu PDV-a imati kikiriki i zamrznuti bakalar”, navodi Slamić.
“U proteklih dvadesetak godina opasali su nas brojni šoping centri, sve je puno svjetla i blještavih reklama, radno vrijeme gotovo je neograničeno. U tim se centrima, međutim, prodaje uglavnom uvozna roba, čime se stimuliraju gospodarstva država gdje se ta roba proizvodi, dok naša zemlja ostaje bez proizvodnje i radnih mjesta”, upozorava Slamić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Dakle, rast nema kraja posto produktivnost i imaginacija nema kraja.
Citiram koga god ja hocu. A koga ti citiras, one imbecile s kojima su te indoktrinirali (ispirali mozak) tokom studija?
[/quote]
Dakle klasicna: puno zuji malo meda daje. Vjerujem da ti je omiljena pjesma “Uvik Kontra”. Kazes, ako nemas sto pametno reci onda bar da je buka i emocija. Odlicno.
Neki ljudi očigledno ne razumiju da velika većina resursa nije ograničena. Drva ima koliko ima ali elektircne struje ima neograniceno samo ovisi o tehnologiji koliko ćeš ju “turit u žicu”…
Resursi kojima raspolažemo najvećim dijelom ovise o tehnologiji s kojom trenutno raspolažemo… svako novo znanstveno ili tehnološko otkrice donosi bolji i laksi pristup resursima a samim tim se javlja i konstanti ekonomski rast
Resursi nisu samo voda,nafta,drvo i slicne stvari danas je najveći resurs znanje i tehnologija koja je produktog tog znanja
Dakle, rast nema kraja posto produktivnost i imaginacija nema kraja.
Citiram koga god ja hocu. A koga ti citiras, one imbecile s kojima su te indoktrinirali (ispirali mozak) tokom studija?
Meni nije jasno kao vi nemozete shvatit osnovni princip ekonomije: bez konkurencije nema rasta produktivnosti. Ekonomski rast je funkcija samo dvije stvari: rasta produktivnosti i rasta populacije. Manje konkurencije = slabljene ekonomije. Inace bi Sjeverna Koreja bila razvijenija nego Njemacka.
*ebes mi sve ako si ti normalan. Ekonomija je Ponzijeva shema, a ako ne znas sta je to, imas Google pa istrazuj. Moras biti *ebeno retardiran da mislis kako je neograniceni rast moguc na ogranicenom planetu.
S wikipedie:
"Ekonomija je znanost koja proučava kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvodili dobra i usluge kako bi što bolje zadovoljili svoje potrebe."
Ako ti je potrebno, meditiraj nad ovom recenicom, mozda dodjes do zapanjujucih otkrica.
A ono sto je danas ekonomija zaprove je njena suprotnost:
"Suprotno ekonomija postojala je hrematistika koja je označavala vještinu trgovanja i bogaćenja."
Inace, rast je funkcija i jos jedne varijable, a to je planete Zemlje jerbo resursi ne padaju s *ebenog Marsa. Zato da bi mogao imati produktivnost, moras imati resurse koje izvlacis odnekud. A postoji i jos jedna varijabla, a to je medjuljudski odnosi. Njihovim unistavanjem, pokreces ekonomiju. Meditiraj i nad time.
[/quote]
Ajmo te razvaliti.
1. citiras wiki?
2. Neogranicen rast na ogranicenom planetu: vrlo moguce ( u nekim dalekim finitnim limitima).
Primjer: produktivnost kalorija po čovjeku u zadnjih 10 000 godina. Godina 1: 100 kalorija po čovjeku godina 10 000: 20 000 kalorija po covjeku.
Naravno sve uz istu kolicinu zemlje dok je populacija narasla nemjerljivo.
Tako da ne laprdaj i pozabavi se činjenicama. Molim. Ekonomska funkcija rasta je sastavljena i od funkcije produktivnosti. I da su sve ostale funkcije konstante (nisu funkcije) samo ako ova raste sve raste (cista distributivnost).
Dakle, rast nema kraja posto produktivnost i imaginacija nema kraja.
PS. ako prodju fuzijski reaktori tj ITER otvara se nova stranica civilizacije i po meni putovanja na druge planete.
Uključite se u raspravu