Projekt 'Beli Zagreb Grad' nastao je prije gotovo tri godine, a riječ je o kulturno-povijesnim crticama o gradu Zagrebu koje su svoj potencijal našle na društvenim mrežama.

Bilo je potrebno tek godinu dana da okupi 10.000 zaljubljenika u Zagreb, a broj danas ima samo tendenciju rasta. "Beli Zagreb Grad projekt je nastao 2017. godine, prilikom traženja prvog posla. Naime, uz studij kroatologije i latinskog jezika pojavila se i strast prema društvenim mrežama i digitalnom marketingu. Volontiranje nije bilo dovoljno – trebala sam imati nešto svoje čime bi se istaknula u masi proaktivnih, ambicioznih i kvalitetnih studenata. Odlučila sam spojiti teorijska znanja koje sam dobila na fakultetu i vještine stečene volontiranjem ili samostalnim istraživanjem u projekt digitalizacije zagrebačke kulturne i političke povijesti. Glavni cilj projekta je prikazati povijest na zabavan i didaktičan način, pogotovo za mlađe generacije", započela je priču pokretačica projekta Barbara Grgić.

Kada je pokrenula Instagram profil, cilj joj je bio arhiviranoj zagrebačkoj povijesti dati dodanu vrijednost, onu digitalnu, i tako je učiniti dostupnim za nove generacije. Da je u tome uspjela govori i činjenica da je najveći dio njene publike u dobi od 13 do 25 godina. Danas je riječ o više od 13.000 pratitelja na Instagram profilu, a nedavno je pokrenula i Facebook te se tako prilagodila preferencijama starije publike.

Ova dvadesetdvogodišnja Kninjanka zaljubljena u Zagreb na društvenim mrežama nastupa pod pseudonimom #digitalnafrajla, a u njemu je sadržano upravo sve ono čime se bavi. Spojiti humanističke znanosti i tehnologiju za nju je bio pun pogodak, a danas joj je ovaj projekt i dobra referenca u životopisu. Na takav istup pokušava ponukati i druge kolege. "Osim što je projekt privukao brojne medije poput HRT-a, Večernjeg lista, Studentskog.hr, Z1 televizije, uručena mi je i Pročelnikova nagrada na Hrvatskim studijima, a imala sam priliku i gostovati na Filozofskom fakultetu u sklopu kolegija Javna povijest te objasniti kolegama povjesničarima što to marketingaši i društvenjaci imaju zajedničko. Osim toga, izuzetna mi je čast bila i podržati javnu debatu o važnosti izlaska na europske izbore i sudjelovanja u odlukama koje se dotiču svih građana Republike Hrvatske u sklopu Europskog tjedna u Europskom domu", rekla je Barbara Grgić.

Za Barbaru možemo reći da je začetnik ovakve prezentacije povijesti, a njenim primjerom povela su se i još tri grada, a osim Osijeka i Rijeke, ovom idejom poveli su se i u Grazu. 

Sljedeći korak je pokretanje web stranice i otvaranje prema turističkim zajednicama, za koje se nada da će vidjeti potencijal njena rada. "Kad vam se netko javi i kaže kako je zbog vas počeo iskopavati priče o svom gradu i stavljati ih na Instagram – to je sreća. Dogodilo mi se tri puta – za Rijeku, Osijek i Graz. Ali kad vam se javi gospođa iz Norveške i pošalje sliku svog osmogodišnjeg dječaka kako uči o Zagrebu i rješava kviz – e to je pravi utjecaj. To znači biti influencer. Svakodnevno podsjećati preko 15.000 ljudi na društvenim mrežama koliko su velikani kraj kojih svaki dan prolaze učinili za našu zemlju, za našu kulturnu i političku povijest", zaključila je Barbara Grgić.