Kolegij povjerenika Europske komisije u potpunosti podupire aktiviranje članka 39 iz hrvatskog pristupnog ugovora, što će se formalno dogoditi u sljedećih nekoliko dana osim ako Hrvatska ne poduzme mjere koje bi opravdale preispitivanje te odluke, izjavila je u ponedjeljak Mina Andreeva, glasnogovornica potpredsjednice EK Viviane Reding.

• Europska komisija pokreće sankcije protiv Hrvatske

• Ministarstvo pravosuđa: sve o uhidbenom nalogu već rečeno u pismima Reding

• Karamarko o sankcijama: Neozbiljna vlada, neozbiljan premijer, ozbiljni problemi za Hrvatsku

• Oporba optužuje Milanovića za sankcije i traži izmjenu zakona

Portali izvještavaju kako to znači da je i nekadašnji potpredsjednik Vlade RH, aktualni europski povjerenik za potrošače Neven Mimica podržao sankcije protiv Hrvatske.

"Potpredsjednica Reding, predsjednik Jose Manuel Barroso i povjerenik za proširenje Štefan Fuele obavijestili su kolegij povjerenika o situaciji i dobili punu potporu za buduću akciju. Stoga, ne bude li razvoja događaja u Hrvatskoj koji bi opravdao ponovno preispitivanje situacije, uskoro će se pokrenuti postupak predviđen člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora", rekla je novinarima Andreeva.

Postupak se pokreće jer je Hrvatska po ocjeni Komisije prekršila Europski uhidbeni nalog donošenjem zakona, kolokvijalno nazvanog "lex Perković", kojim se primjena Europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine počinjene nakon kolovoza 2002.

Andreeva je istaknula da je Komisija u proteklih mjesec dana bila vrlo jasna u traženju "brze i bezuvjetne promjene hrvatskog zakona kako bi se Hrvatska uskladila s Europskim uhidbeni nalogom. U odsutnosti takve akcije, Europska komisija će poduzeti mjere predviđene člankom 39 iz pristupnog ugovora".

Glasnogovornica je ponovila da Komisija očekuje "brzu i bezuvjetnu" promjenu hrvatskog zakona, dodajući da riječ brzo ne sadrži nekakav konkretan rok, "ali ne znači da se to treba učiniti za godinu dana, nego bez nepotrebnog odgađanja".

Na upit koje mjere Komisija ima na umu, Andreeva je rekla da o tome sada ne može govoriti konkretnije i da će se o tome odlučiti nakon konzultacija sa zemljama članicama.

Istaknula je da je "ovdje riječ o izigravanju povjerenja, jer ako stvarate prostor bez granica unutar EU-a onda morate osigurati da zločini počinjeni u jednoj članici ne smiju ostati nekažnjeni".

Andreeva je dodala da se ova situacija ne može usporediti sa situacijom u kojoj su se svojedobno našle Češka i Slovenija, koje su također donijele zakone suprotne europskom uhidbenom nalogu, ali su iz pod pritiskom Komisije morali promjeniti.

"Europska komisija traži od svih zemalja da članica da korektno provode Europski uhidbeni nalog. To se dogodilo u Sloveniji i Češkoj, koje su promijenile svoje zakone jer je Komisija na tome inzistirala. U svakom slučaju, situacija u Češkoj ili Sloveniji nije usporediva s današnjom situacijom u Hrvatskoj, jer sada imamo zakon koji je usklađen 2010. godine, kada se hrvatska vlada borila da se uskladi s pravilima EU-a, a koji je onda tri dana prije članstva promijenjen suprotno europskom zakonu. Dakle, ovdje je situacija vrlo različita", rekla je Andreeva.

Službe Komisije sada pripremaju dokument za konzultacije sa zemljama članicama. Nakon što zemlje članice dobiju ta pisma imaju deset dana za odgovor. Komisija za pokretanje zaštitnih mjera ne treba imati odluku zemalja članica, jer je ovdje riječ o postupku savjetovanja. Nakon što protekne rok za konzultacije donijet će se odluke o mjerama koje će biti poduzete protiv Hrvatske.

Iz diplomatskih izvora se doznaje da će to najvjerojatnije biti uskraćivanje novaca za pripremu za ulazak u schengenski prostor. Alternativa tome bila bi uvođenje postpristupnog monitoringa, čemu se Komisija protivila prije ulaska Hrvatske u EU-u, dodaje taj izvor.

Za pripremu za ulazak u Schengenski prostor Hrvatska bi u sljedeće dvije godine trebala dobiti 80 milijuna eura, dok je 40 milijuna eura za ovu godinu već dobila.

Članak 39 omogućava Komisiji da do kraja razdoblja koje traje do tri godine nakon pristupanja može na zahtjev neke države članice ili na svoju vlastitu inicijativu poduzeti odgovarajuće mjere i odrediti uvjete i načine njihove provedbe u slučaju ozbiljnih nedostataka u prenošenju ili provedbi europske pravne stečevine. Mjere se ne zadržavaju dulje nego li je to nužno potrebno, a u svakom slučaju ukidaju se kada se nedostaci isprave.