Hrvatska je u prvoj polovini godine zadržala mjesto u skupini zemalja Europske unije s najvišim, dvoznamenkastim stopama rasta robnog izvoza, pokazuje u ponedjeljak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.
U prvih šest mjeseci ove godine ukupni je robni izvoz Hrvatske porastao 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvih pet mjeseci porastao je 10 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Time je Hrvatska u prvoj polovini godine zadržala poziciju u skupini zemalja EU-a s najvišim, dvoznamenkastim stopama rasta robnog izvoza na godišnjoj razini, koju predvodi Cipar s povećanjem izvoza za 28 posto. Slijede Irska i Malta s 19 odnosno 16 posto.
Robni izvoz Hrvatske u ostale članice Unije uvećan je u prvoj polovini godine 16 posto u odnosu na isto razdoblje lani, čime je nadmašen rezultat iz prvih pet mjeseci kada je uvećan 13 posto.
Višu je stopu rasta robnog izvoza u ostale članice Unije u prvoj polovini godine zabilježila samo Irska, od 21 posto, dok je Cipar kliznuo na treće mjesto s povećanjem izvoza u ostale članice EU za 14 posto.
Hrvatski robni izvoz u treće zemlje porastao je u prvoj polovini godine pet posto, istim tempom kao i u prvih pet mjeseci.
Najveći je rast robnog izvoza u treće zemlje zabilježio Cipar, za 48 posto. Slijedi Malta s 33 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Ukupni robni uvoz Hrvatske uvećan je u prvoj polovini godine pet posto u odnosu na isto razdoblje lani, istim tempom kao i u prvih pet mjeseci.
Najveći je rast robnog uvoza među zemljama članicama EU ponovo zabilježila Malta, za 37 posto. Dvoznamenkasti skok ukupnog robnog uvoza zabilježile su još Irska i Velika Britanija, za 12 posto.
Robni uvoz Hrvatske iz ostalih članica Unije uvećan je u promatranom razdoblju devet posto, nakon 8-postotnog rasta u prvih pet mjeseci. Najveće je povećanje robnog uvoza iz ostalih zemlja Unije u prvoj polovini godine zabilježila Malta, za 33 posto.
Hrvatski uvoz robe iz trećih zemalja smanjen je u prvoj polovini godine za osam posto u odnosu na isto razdoblje lani, snažnije nego u prvih pet mjeseci kada je u toj stavci zabilježen 5-postotni pad.
Najveći je skok robnog uvoza iz trećih zemalja zabilježio Luksemburg, za 80 posto, a najveći pad Finska, za 22 posto.
Ponovo snažan skok robnog izvoza EU u lipnju
U lipnju je robni izvoz EU prema prvoj procjeni Eurostata poskočio 13 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, na 159,7 milijardi eura. U prethodnom je mjesecu njegova vrijednost uvećana četiri posto.
Uvoz roba u EU uvećan je u lipnju sedam posto na godišnjoj razini, na 149,3 milijarde eura. U svibnju smanjen je jedan posto.
Time je višak u robnoj razmjeni 28 zemalja EU sa svijetom u lipnju dosegnuo 10,4 milijarde eura. U prošlogodišnjem lipnju iznosio je samo dvije milijarde eura, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Vrijednost robne razmjene unutar EU-a uvećana je u lipnju 10 posto na godišnjoj razini, na 271,3 milijarde eura.
Eurozona je prema prvoj procjeni Eurostata u lipnju izvezla robu u ukupnoj vrijednosti 182,7 milijardi eura, što je 12 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Vrijednost robnog uvoza uvećana je sedam posto i iznosila je 156,4 milijarde eura.
Time je višak u robnoj razmjeni eurozone sa svijetom dosegnuo u lipnju 26,4 milijarde eura. U prošlogodišnjem lipnju višak je iznosio 16,0 milijardi eura.
Ukupna vrijednost robne razmjene unutar eurozone iznosila je u lipnju 151,2 milijarde eura, što je 10 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kada Europa u prosjeku zabilježi pad on je u Hrvatskoj veći, a kada Europa u prosjeku zabilježi rast on je u Hrvatskoj manji. Bruto domaći proizvod u prvom kvartalu 2015. u Europskoj uniji je u prosjeku rastao za 1,4 %, dok je rast u Republici Hrvatskoj bio 0,5 %. Države članice EU-a rastu zahvaljujući inovacijama i reformama, a Republika Hrvatska inercijom – pod utjecajem rasta gospodarstva Europske unije. Najveći doprinos rastu BDP-a u Hrvatskoj daje rast inozemne potražnje, odnosno rast izvoza roba i usluga zbog rasta gospodarstva EU-a. “Hrvatska ima, nakon Bugarske i Rumunjske koje nas polako sustižu jer rastu brže, najniži BDP po glavi stanovnika u Europskoj uniji od 10.129 eura, dok je u Europskoj uniji prosječni BDP po glavi stanovnika 27.300 eura. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u lipnju u odnosu na svibanj 2015. zabilježila pad od 2,9 %, što je najveći pad u Europskoj uniji koja je u prosjeku zabilježila smanjenje od 0,4 %. U prvih šest mjeseci industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je za 1,3 %, što je opet manje od EU prosjeka koji je bio 1,7 %. U 2014. godini Hrvatska je s padom prometa od trgovine na malo od 0,5 % bila među pet država članica koje su zabilježile pad, dok je cijela Europska unija zabilježila rast od 1,9 %. Stopa anketne nezaposlenosti u prvom tromjesečju 2015. iznosila je 18,1 %. Ta brojka predstavlja neznatno smanjenje od svega 0,6 postotna boda u odnosu na isto tromjesečje prošle godine te je dodatno zacementirala Hrvatsku na začelje Europske unije. Naime, Hrvatska je s tako visokom stopom nezaposlenosti treća po redu po stopi nezaposlenosti u Europskoj uniji, odmah iza Grčke i Španjolske”. Deficit državnog proračuna prema ESA 2010 metodologiji u 2014. godini, bio je veći od deficita opće države te je iznosio gotovo 20 milijardi kuna, odnosno 6,1 % BDP-a, što je za 0,3 posto više nego prethodne godine. Dok je u EU zabilježen deficit državnog proračuna u prosjeku 2,6 % BDP-a, Hrvatska je druga po redu, iza Cipra, po najvećem deficitu državnog proračuna u Europskoj uniji.
[emo_palacg]
Uključite se u raspravu