Hrvatski hotelski sektor lani je stagnirao i po broju novih soba i po razini ulaska stranih hotelskih brendova, dobrim dijelom i stoga što je već dulje vrijeme u Hrvatskoj isplativija gradnja i ulaganje u privatni smještaj, koji ima puno niže poreze i slabu regulativu. Značajno je pala i razina većih ulaganja u nove hotelske sobe čiji je broj u godinu dana porastao za tek jedan posto. 

Dominacija 'lokalaca'
Zbog svih navedenih uvjeta tržištem još dominiraju lokalni investitori koji su u prošloj godini plasirali nekolicinu novih imena koja se tek trebaju pozicionirati kao hotelski brendovi, ističe se u godišnjem globalnom izvješću o hotelskim lancima u 22 europske zemlje, "European Chains & Hotels Report 2019" konzultantske kuće Horwath HTL.  U Hrvatskoj nešto više od četvrtine hotela, odnosno ukupno 186 posluje pod ukupno 43 brenda, od čega su 22 lokalna i 21 međunarodan brend.

"Visoka sezonalnost i nepovoljno okruženje za investitore, pogotovo u ishođenju dozvola, po čemu smo 159. na ljestvici Doing Business i dalje predstavljaju najveću barijeru za strane investitore, koji se teško odlučuju na preuzimanje rizika u razviju projekata u Hrvatskoj, iako se na tržištu dogodilo nekoliko pozitivnih primjera koji ulijevaju optimizam", ističe Siniša Topalović iz zagrebačkog ureda Horwatha. 

Zadnji na ljestvici
Iz Horwathove analize na temelju brojki Real Capital Analytic, koji u obzir uzima samo ulaganja veća od 5 milijuna dolara, proizlazi tako da su ulaganja u hotele u Hrvatskoj lani pala za čak 90 posto, s 59 milijuna eura na 7 milijuna eura. Dok je u 2017. izgrađeno novih 1125 hotelskih ključeva, lani je ta brojka pala na 306,  a iznos ulaganja po ključu pao je s 52,8 tisuća eura po ključu na 22 tisuća eura, i po tome smo zadnji na ljestvici od ukupno 14 zemalja EU.   

I rast broja hotelskih brendova u 2018. za 4% u Hrvatskoj se mora promatrati kroz plasman nekoliko lokalnih hotelskih imena, a tek će vrijeme pokazati hoće li se ta imena brendirati na tržištu, pojašnjava Topalović. Također, iako se Hrvatska statistički može staviti u zlatnu sredinu prema broju brendova, situacija na tržištu pokazuje da razinom aktivnosti zaostaje i za nekim zemljama koje su formalno slabije od nas. Primjer je Srbija i Beograd koji je od 2014. dobio 40 novih hotela, s tim da se rast u hotelskom sektoru u Beogradu bazira na stranim investicijama i ulasku globalnih brendova kao što su Crowne Plaza, Radisson Blu i Luxury Collection.

Također, iako je u 2018. godini u Hrvatskoj prihod hotela po sobi (RevPar) porastao u prosjeku za 16 posto, u ovoj godini očekuje se usporavanje koje će izazvati povratak ostalih zemalja Mediterana na tržište (Turska, Tunis). Potencijal predstavljaju ponude van glavne ljetne sezone. Uz Srbiju, u kojoj se očekuje daljnji rast u hotelskom segmentu, velik potencijal za strane ulagače je Albanija, koja trenutno ima najmanji udjel brendiranih hotela u ukupnom broju soba (2%), te Crna Gora koja ulagačima daje povoljne uvjete i potiče luksuzan turistički proizvod.

Grčka je ušla u top 15 svjetskih turističkih destinacija, s novih 150 luksuznih hotela u 2018. godini, postavši destinacija u kojoj više od jedan na pet hotela spada u kategoriju od 4 ili 5 zvjezdica. U prošloj godini najveći iznos ulaganja u hotele išao je iz SAD-a u Španjolsku (2,1 mlrd eura), slijede transakcije iz Izraela u Ujedinjeno Kraljevstvo ukupno veće od milijarde eura, francuski ulagači u UK su uložili 951 milijun eura.

Unatoč svim rizicima od Brexita, UK je imala ukupno gotovo 4 milijarde eura ulaganja u svoj hotelski biznis. U 22 zemlje iz Horwathove analize lani je na tržištu bilo ukupno 146.600 hotela s više od šest milijuna soba, uz prosječno 61 sobu po hotelu. Najmanje brendiranih hotela imala je Albanija, tek 12, dok Francuska vodi s 3885 hotela unutar hotelskog lanca.