U Hrvatskoj je veliki broj pozitivnih priča i pokazatelja pomaka koji ne dobivaju dovoljno medijske pažnje, a upravo je to cilj ovog projekta kojim se želi maknuti fokus s konstantnih problema te usmjeriti pažnju na najmanje pet posto rasta našeg gospodarstva, istaknuo je u pozdravnom govoru Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika. “Projekcije rasta investicija više su od očekivanog. Također, investicije se revidiraju ne samo u visokoj javnoj upravi već i u IT i prerađivačkoj industriji. Stoga je važno da ojačamo suradnju i van naših granica”, rekao je Nišević.

Povećanje investicija i kapitala za ulaganje cilj je i Hrvatske udruge banaka, a direktor Zdenko Adrović naveo je da prema izvještaju o globalnoj konkurentnosti Hrvatska zauzima 63. mjesto od ukupno 141 gospodarstva obuhvaćenog u izvještaju. “Uz makroekonomsku stabilnost, višak u proračunu i stabilnost financijskog sustava o kojoj se govori postoji niz loših vijesti poput efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova, nedostatak fokusiranosti Vlade i opterećenost propustima, nezaposlenost i otpuštanje ljudi”, istaknuo je Adrović i dodao da po investicijskoj klimi Hrvatska zaostaje za drugim zemljama nove Europe.

Rješenje između ostalog, kaže, vidi u skraćivanju i pojednostavljivanju administrativnih procedura. HUB se, dodao je, usredotočio na pravnu sigurnost poslovanja poput zaštite vjerovnika i zaštitu potrošača. “Hrvatska ima probleme s pravosuđem, a međuFnarodni pokazatelji prava upućuju na to da značajno zaostajemo za europskim zemljama. Moramo poboljšati pravne i financijske postupke, razgovarati o padu kamatnih stopa. Smanjenje rizika potaknut će gospodarski rast na koji su banke spremne”, poručio je Adrović.

Hrvatska – mala zemlja za veliki odmor slogan je koji otkriva više problema nego izazova, smatra Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj. “Kada spominjemo Hrvatsku, spominjemo samo turizam, a nije dobro da tako percipiramo našu zemlju. Ne možemo se fokusirati na nestabilnu turističku industriju. Preveliki udio BDP-a ovisi o tome, a statistika govori da je riječ od oko 18 posto, što nikako nije dobro. Moramo kritički govoriti o tome što ne valja. Hrvatskoj trebaju drastične promjene s kojima treba početi danas”, istaknuo je Fogec i predložio Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta da slogan promijeni u “Hrvatska – mala zemlja za velik promjene”.

Na njegov govor osvrnuo se Zdenko Lucić, državni tajnik MINGO-a, koji smatra da smo postali nacija koja voli kukati te da izazovi postoje svugdje. “Na nama je da mijenjamo što treba kako bismo išli prema bolje; potrebna nam je vjera u nas same i u bolje sutra. BDP raste iz kvartala u kvartal, bilježimo stabilan rast investicija, vraćen je kreditni investicijski rejting, a razina ugovorenih sredstava je iznad prosjeka EU. Uskoro će nam biti dostupna nova sredstva, a MINGO natječjima i programima pomažu male i srednje poduzetnike u daljnjim ulaganjima”, naveo je Lucić i dodao Vlada RH izdvaja sredstva za investicije i uvođenje novih tehnologija, te da gospodarstvo i poduzetništvo podupiru i temeljem Zakona o poticanju ulaganja čime, između ostalog, potiču i nova zapošljavanja.

“Smanjena su porezna i administrativna opterećenja, pokrenuli smo projekt START koji omogućuje jednostavnije i brže pokretanje poslovanja, a a zadaća poduzetnika jest sve što nam je na raspolaganju iskoristiti što je bolje moguće”, poručio je Lucić.

Imperativ je bio povećati proračun kako bi se Hrvatska predstavila kao mjesto ulaganja, rekao je izaslanik predsjednice RH Marko Jurčić i potom se osvrnuo na trenutno stanje. “Rast od najmanje pet posto nije dovoljan, a neki izazovi prisutni su još od 2009. godine. Imamo percepciju lijepe države, dok se na području ulaganja bavimo površnim stvarima i ne idemo u dubinu. Moramo biti svjesni da nije svako ulaganje vrijedno ulaganje niti je svako ulaganje Greenfield ulaganje. Veliki faktor dolaska ulagača u Hrvatsku bila je jeftina radna snaga, no danas smo jaki u više sektora. Faktori ulaganja mijenjaju pristup i trebaju biti alat bržeg rasta i otvaranja radnih mjesta. Što se stranih ulaganja tiče, ona su veliki značaj u lancu dodane vrijednosti, stoga treba sustavnije pristupati izazovima, raditi na promociji Hrvatske i naglašavati primjere dobre prakse”, rekao je Jurčić.

“Broj jedan faktor za investicije je stabilnost, a potom dolazi sve ostalo”

“Broj jedan faktor za investicije je stabilnost, a potom dolazi sve ostalo”, istaknula je partnerica odjelu financijskog savjetovanja Deloittea Hrvatska Vedrana Jelušić-Kašić u prezentaciji pod nazivom Investicijska klima u Hrvatskoj. U posljednje vrijeme, ističe, ulagači koji važu investicije sve više pitaju o stanju na tržištu rada, vještinama potencijalnih zaposlenika na koje mogu računati i općem trošku rada.

Ključne prednosti koje ulagači percipiraju o Hrvatskoj su geografska pozicija, kontinuirani i stabilan gospodarski rast, mjere stimuliranja investicija i istraživanja i razvoj.

Po prognozi Europske komisije gospodarstvo će porasti 2,9% ove, a iduće godine prikočiti na 2,6% zbog usporavanja vanjskih trgovinskih partnera, posebno Njemačke. Pritom su investicije jedan od dva glavna motora rasta, one su porasle 8 posto, ponajviše zahvaljujući europskim fondovima. “Poboljšanje apsorpcije iz kohezijskih i strukturnih fondova može dodatno ubrzati rast investicija. Premda se očekuje usporavanja, sveukupno gledano Hrvatska ima stabilnu platformu rasta”, napominje Jelušić-Kašić.

Među izazovima na kojima treba poraditi su još uvijek relativno visoki udjeli nenaplativnih kredita u bankama koji, unatoč smanjenju, i dalje nadmašuju druge zemlje u okruženju, neke i prema 1 posto. Također, relativna zaduženost kompanija je visoka što ograničava zaduživanje pa je važno razvijati tržište kapitala koja bi olakšalo pristup vlasničkom kapitalu i financiranju.

Jelušić-Kašić podsjeća da je prema Doing business ljestvici Svjetske banke Hrvatska na 51. mjestu od 190 zemalja, a prema Global Competitive Indexu pozicionirana 63. od 140 usporedivih država. Posebno loše ocijenjeno područje je izdavanje građevinskih dozvola, a bitna poboljšanja potrebna su na i tržištu rada te inovacijama.

“Opći trendovi investiranja u Hrvatsku pokazuju da se ulaganja koncentriraju na tehnologiju i IT, energetiku – prvenstveno obnovljive izvore, turizam, nekretnine i proizvodnju hrane. Gotovo svakodnevno nam dolaze ulagači koji žele ulagati u energetiku”, zaključuje.

Turski holding planira novih 100 megavata iz geotermalnih izvora u sjevernoj Hrvatskoj 

Turski MB Holding, koji je prije dvadesetak dana svečano u Velikoj Cigleni pored Bjelovara otvorio prvu geotermalnu elektranu u Hrvatskoj vrijednu 325 milijuna kuna, predstavio je svoja iskustva ulaganja u Hrvatsku.

Prema riječima potpredsjednika za energetiku MB Holdinga Alija Ergüna Özdemira, projekt je započeo 2015., završen je početkom ove godine. Vrijednost projekta dosegla je 45 milijuna eura od čega su 70 posto odradili domaći podizvođači i dobavljači roba i usluga.

Nakon dobivanja dozvole Ministarstva energetike i puštanja u komercijalni rad u veljači dosad je elektrana isporučila više od 50 gigavatsati u mrežu, uz mjesečni prosjek od 7 gigavatsata. “Među prednostima geotermalne energije u odnosu na ostale obnovljive izvore energije su manje potrebe za korištenje zemlje”, kazao je Özdemir. Domaća kompanija kćer, MB Geothermal, ima koncesije za istraživanje četiriju geotermalnih područja na području sjeverne Hrvatske.

Turski holding, koji trenutno zapošljava oko 1000 radnika, od kojih je 25 u Hrvatskoj, planira novih 100 megavata iz geotermalnih izvora u sjevernoj Hrvatskoj u bližoj budućnosti. Tijekom izgradnje bilo bi otvoreno 5000 radnih mjesta, a 80 posto investicije u vrijednosti 400 milijuna eura nabavilo bi se od nacionalnih dobavljača.

“Godišnja proizvodnja energije ekvivalentna je 500.000 barela uvezne nafte, a bit će tu nove poslovne prilike za lokalni, veoma kvalificirani sektor nafte i plina”, rekao je Özdemir.

“Hrvatska je najbolje čuvana tajna na svijetu”

Na završnoj konferenciji InvestCro – kako do ulagača održan je okrugli stol o percepciji Hrvatske izvan granica, na kojoj su sudjelovali veleposlanici Izraela, Nizozemske i SAD-a.

Hrvatska ima ugled diljem svijeta, a investicijska klima zemlje se poboljšava, smatra Nj. E. W. Robert Kohorst, veleposlanik SAD-a. No istovremeno je problem, kako je dodao, to što je Hrvatska uglavnom poznata kao prekrasna zemlja s odličnom nogometnom reprezentacijom. “Nije isto željeti posjetiti Hrvatsku i željeti ulagati u Hrvatsku. Hrvati se moraju bolje prodavati vani, naglasiti gospodarske prilike i razloge koji će pokazati zašto bi netko ulagao u Hrvatsku”, naglasio je i predložio da unajme PR agencije ili investicijske bankare koji će prodati priču o Hrvatskoj i tako dovesti ulagače. “Problem predstavljaju i sporo pravosuđe i veliko porezno opterećenje; tu sustav treba biti brži, učinkovitiji i jednostavniji”, dodao je i podsjetio da je Hrvatska na popisu globalne konkurentnosti svjetske banke s 58. došla na 51. mjesto, no da i dalje nedostaje pozitivnog stava. O kulturi neuspjeha rijetko se priča u Hrvatskoj, a Kohorst se osvrnuo upravo na problem jednog poraza koji Hrvati doživljavaju kao cjeloživotni. “Imate puno pozitivnih stvari, stoga imajte dobro mišljenje o sebi; mediji i Vlada to trebaju ponavljati. Hvalite se vrijednostima i uspjesima, zanemarite neuspjehe i ne budite sami sebi neprijatelj. Hrvatska raste i mlada je zemlja s demokracijom starom tek četvrt stoljeća. Uzmite u obzir ono što vam drugi savjetuju, budite otvoreniji, saslušajte druge i primijenite što vam odgovara”, poručio je veleposlanik SAD-a.

“Hrvatska je najbolje čuvana tajna na svijetu”, istaknuo je Nj. E. Ilan Mor, veleposlanik Države Izrael. Smatra da je Hrvatska skrivena od očiju javnosti zbog čega se na nju gledao samo kroz prizmu prekrasnih plaža i sunca. “Ovdje ima golemog potencijala za koji izraelski ulagači ne znaju. Pokušao sam i Izraelce potaknuti da dođu u Hrvatsku i ulažu ovdje, razgovarao s ministarstvima, ali primarni interes trenutno je Azija, a ne Europa. No i unatoč tome problem je što veliki izraelski ulagači ne znaju što sve Hrvatska nudi”, istaknuo je Mor i dodao se Hrvatska dobro pozicionirala kao zemlja izvrsna u turizmu, no da je potrebno napraviti preokret i istovremeno privući i turiste i ulagače. “Puno zemalja želi kopirati Izrael u inovacijama, a mnogima smo uzor zahvaljujući upravo našem inovativnom duhu. Nastojim predstaviti eko sustav Izraela mladim poduzetnicima i tvrtkama u Hrvatskoj kako bismo i njih nadahnuli. Osim u tehnologiju, kako smo locirani na nesigurnom području i imamo lošu infrastrukturu i geostratešku poziciju, odlučili smo ulagati u beskrajan resurs – ljudski kapital”, naglasio je i pozvao hrvatske poduzetnike da dođu u Izrael i upoznaju se s njihovim sustavom i poduzetničkim duhom. “Ne morate unajmljivati PR agencije da vas prodaju jer imate toliko potencijala da se sami možete prodati. Nemojte čekati druge da dođu k vama ili nešto naprave umjesto ili za vas. Problem kod Hrvata su žalopojke i kukanje, bez volje da se stvari promijene. Izraelci vjeruju u ono što rade i rijetko odlaze iz Hrvatske, a ako se žale, odluče to promijeniti”, istaknuo je veleposlanik Izraela. Smatra i da je u Hrvatskoj osjetna ostavština prethodnog režima te da je potrebno osvrnuti se na mentalitet građana. Mor je savjetovao Hrvatima da donesu i provedu strateške odluke te da je važan dijalog Vlade i građana, kao i mehanizam u kojem će obje strane preuzeti odgovornost za podizanje standarda života u zemlji. “Najbolji savjet treba doći od vas samih”, kazao je Mor, koji smatra da poljoprivreda jedno od područja u Hrvatskoj koje ima veliki potencijal, te da ga mogu razviti uz pomoć iskusnih poduzetnika iz Izraela i Nizozemske. Otkrio je i da Izrael zavidi svim članicama EU jer unatoč birokraciji, poteškoćama i neslaganjima vanjske politike vezano uz Izrael, htjeli bi biti zemlja članica takvog kluba. “Klub čiji ste član poluga je koju Hrvatska treba iskoristiti kako bi se otkrila javnosti. EU nije samo bankomat; od nje može dobiti puno više vrijednosti, a novac neće riješiti sve probleme”, istaknuo je i pritom najavio da će se Teva grupa preko Plive širiti u Hrvatskoj i regiji, što opet otvara veće mogućnosti za suradnju između ove dvije države. “Dođite kod nas, vidite što i kako radimo, primijenite naše tehnologije kod sebe. Mi smo otvoreni za suradnju s Hrvatskom”, poručio je.

Pristupanje Hrvatske EU te uključenje na unutarnje tržište imalo je pozitivan odjek u Nizozemskoj, rekao je Nj. E. Hendrik Jan Voskamp, veleposlanik Kraljevine Nizozemske. No pravo pitanje je, kaže, zašto ulagati u Hrvatsku, na što odgovor moraju dati Hrvati koji će tako privući nizozemske ulagače. “Važna je kvaliteta radne snage i općenito ljudskog kapitala, stoga smatram da je potrebno ulagati u obrazovanje i poduzetničku klimu. Koliko sam upoznat, hrvatska Vlada nema jasnu strategiju kako zadržati mlade koji sve češće odlaze u Irsku i Njemačku, a tvrtke se žale da ne mogu naći kvalitetan obrazovani kadar. Zadržite mlade, vratite one koji su otišli i pokažite im da ovdje ima posla”, poručio je. Veleposlanik smatra da Hrvatska treba ulagati u niše poput medicine, inovacija, energetike, te specijalizirane niše unutar turizma. “Inovacije zahtijevaju strategiju. Morate donositi takve strateške odluke i tako usmjeravati poslovni sektor. Stabilnost, dinamičnost i učinkoviti sustav vladavine prava omogućit će da iz startupova niknu velike kompanije. Potrebna vam je obrazovna i gospodarska reforma, reforma javne uprave i borba protiv birokracije za ostvarenje punog potencijala koji svi vidimo”, zaključio je Jan Voskamp.

Pred frustrirane ulagače iskočio je novi problem – nedostatak radnika

Dok su se donedavno žalili na duge i komplicirane administrativne procedure i troškove kao najveće prepreke realizaciji investicija, lista “muka” poduzetnika doživjela je naglu rošadu. Uz spore reforme koje su praktično jedva zagrebale po površini pred frustrirane ulagače iskočio je novi problem – nedostatak radnika, čulo se na središnjem panelu “Godina dana kasnije – što se promijenio u 2019.” konferencije InvestCro.

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić opaža da se promjene događaju, doduše ne sve pozitivne. “Na području troškova poslovanja država je neke stvari, posebno na poreznom planu, promijenila, no istovremeno su lokalne jedinice podigle troškove, čak dva – tri puta. Trošak države je 46% BDP-a, što je puno uzme li se u obzir što nam ta država daje zauzvrat. Kod investicija smo još uvijek daleko ispod onog što bi trebale biti, uglavnom su to brownfield ulaganja. Ali, sad i ona dolaze u pitanje zbog nedostatka radne snage”, napominje direktor HUP-a.

Da strani investitori često imaju bolju percepciju o Hrvatskoj nego njezini sami građani, potvrđuje i predstavnik kineskih ulagača Siniša Malus iz CSEBA-e. “Kinezi nas vide kao priliku za brz rast, ali i za penetraciju u EU. Zanimljiv im je geoprometni položaj, to vide kao našu najveću prednost. Ista percepcija ostaje i kad dođu ovdje, iako jasno sve primjećuju, no razlike između poslovne kulture su tolike da se možemo “izvući” na to, a najčešće je to kod brzine”, kaže.

Dugogodišnji ulagač u Hrvatsku je Florian grupa koja je prema riječima financijskog direktora Viktora Horvatinovića vlasnik šest tvornica od kojih je neke preuzela na rubu propasti, no danas uspješno posluju. Na pitanje moderatora glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića što bi vlasnik grupacije rekao u svojim prijateljima i kolegama Italiji o iskustvima ulaganja u Hrvatsku, Horvatinović spremno odgovora: “Problemi u Hrvatskoj nisu ništa veći ni manji nego u drugim zemljama. Mentalitet, bankarski sustav, pravni sustav – tko zanemari bilo koji od tih faktora neće uspjeti i tada su mu svi drugi krivi. Nije lako doći kao stranac i krenuti investirati. Ako ne poznajte okružje, teško je napraviti rezultat”, kaže.

Osvrćući se na činjenicu da su svjetske korporacije zaobišle Hrvatsku u realizaciji velikih proizvodnih investicija Tomislav Šlat, glavni direktor tvrtke 3M i predstavnik Udruženja stranih ulagača napominje da se za velike projekte važe lepeza kriterija, od pravne sigurnosti, administracije do radne snage. “Događa se često da ulagači izađu optimistično iz Banskih dvora s osmijehom i stiskom ruke, a onda dođu na razinu lokalnih jedinica koje imaju vrlo sofisticirane mehanizme da uspore te investicije. Bilo bi dobro da jedan “one-stop-shop” preuzme sve administrativne aktivnosti od najviše do najniže razine”, smatra Šlat. Upozorava, međutim, da “otvaranje velikih tvornica koje će zaposliti nekoliko tisuća ljudi i sve nas spasiti – prošla”.

Mario Turalija iz HAMAG BICRO-a napominje da je državna agencija u posljednje dvije godine svojim aktivnostima potaknula 11 milijardi kuna investicija. “Danas su prosječne kamatne stope za poduzetništvo od 0,5 do 1 posto”, kaže Turalija. Poduzetnicima je poručio da trebaju gledati novo financijsko razdoblje od 2021. do 2027. u kojima će prioriteti biti na inovacijama i razvoju.

Aktualne vijesti o sve lošijim rezultatima učenika na međunarodnim PISA testovima dio su slagalice kompleksne teme problematike radne snage o kojoj ulagači itekako vode računa. Helena Schmidt iz AmChama ističe da unatoč rezultatima Hrvatska ima potencijal talenata, no u praksi je riječ o malim brojevima. “Uvijek kad ulagač dolazi prvo istraži koliko svake godine diplomanata izlazi s FER-a, strojarstva, ekonomije. To su male brojke u odnosu na Europu”, kaže Schmidt.

Majetić pak, smatra da je u tijeku raslojavanje na tržištu rada na osnovne i djelatnosti s višom dodanom vrijednosti. “Vidjet ćemo koliko ćemo radnih mjesta izgubiti s digitalizacijom. Mi možemo konkurirati, “imamo DNK” za inovacije i improvizacije”, kaže čelni čovjek HUP-a krucijalnim držeći povećanje broja digitalno pismenih ljudi. “Danas ne možemo predvidjeti što će biti za 3-5 godina. Kad dođe 5G, inovacijama nema kraja. Trebali bismo posložiti obrazovni sustav i pripremati generacije da budu konkurentne i danas razmišljati što će biti s 50 posto radnih mjesta koja nestaju s digitalizacijom? Digitalna revolucija stvara nove prilike, mislim da imamo biti šanse u kratkom roku postati jako uspješni”, kaže.

Na pitanje zašto nema deset puta više primjera proizvođačkih kompanija koje su se uspješno pozicionirale na tržištu u Udruženju stranih ulagača problem detektiraju u izostanku strategije. Država mora definirati strategiju što uopće želimo. Vrtimo se oko ad hoc rješenja, turizmom se bavimo jer imamo sreće s položajem, malo je popularan IT, pa je “buzzword” autoindustrija jer imamo dvije tri međunarodno uspješne kompanije. Činjenica je da ćemo s rezultatima PISA testova teško za deset godina ”izbaciti” zaposlenike nužne za velike investicije”, upozorava Šlat.

Kad su u pitanju preporuke što učiniti za brži rast, što je bila i glavna potka završne konferencije, u Florian grupi smatraju okretanjem prema većoj produktivnosti.

“Kako se očekuje usporavanje Europe, za rast profitabilnosti nužno je odmaknuti se od povijesno bliskih tržišta, zato mi uskoro idemo na sajam u Las Vegas. Moramo dizati produktivnost i efikasnost, bez toga ne možemo konkurirati. Bespovratna sredstva na raspolaganju mogu ići u podizanje produktivnosti, nema tu puno otkrivanja tople vode”, smatra Horvatinović.

“Izostanak dugoročne strategije je velik problem, ne možemo živjeti od godine do godine. Potom je nužno skratiti procedure i držati ih se. Teško je raditi u zemlji u kojoj je najavljeno da će stopa PDVa- biti 24 posto, a onda se zadnji mjesec u godini izglasuje da će to ipak biti 25 posto”, poručuje Schmidt.

Na istom je tragu i Malus koji kaže da je prioritet svakog investitora pravna sigurnost nakon čega slijedi definiranje strateških industrija. “Treba jasno reći što želimo potaknuti i gdje vidimo sebe, a ne lutati od mandata od mandata. Moramo naći načina kako ispričati priču o Hrvatskoj kao atraktivnoj investicijskoj destinaciji, a knjiga o tome, nažalost, pala je na dva slova”, zaključuje.