Usvajanjem paketa tri turistička zakona otvara se novo poglavlje za hrvatski turizam, s prilikom za još kvalitetniju povezanost i povećanje efikasnosti turističkog sustava te da lokalne zajednice, područja i regije kvalitetnije upravljaju razvojem proizvoda, poručio je u petak ministar turizma Gari Cappelli.

Tri zakona – o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, o članarinama u turističkim zajednicama i o turističkoj pristojbi usvojeni su u Hrvatskom saboru ovoga tjedna, a nakon što su dotadašnji bili na snazi oko 20 godina.

Gari Cappelli očekuje se da će pridonijeti povećanju ukupne učinkovitosti sustava turističkih zajednica, pogotovo na regionalnoj i lokalnoj odnosno destinacijskoj razini, kao i osiguranju svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja, dostatnog izvora financiranja, unapređenju turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda te razvoju turističke infrastrukture i očuvanju turističke resursne osnove.

Ističući da su za to imali podršku domaćeg turističkog sustava i europskih kolega, ministar Cappelli napominje da su u izradi tih zakona sudjelovali predstavnici svih razina turističkih zajednica, načelnici, gradonačelnici i župani, čiji su prijedlozi postali sastavni dio zakona.

"I u razgovoru s europskim kolegama dobio sam punu potporu, pa i od glavnog tajnika Svjetske turističke organizacije Zuraba Pololikashvilija, koji je najavio da će naše rješenje pokazivati kao primjer drugima. Ponosni smo i što je naša inicijativa za posebnu financijsku liniju unutar europskog proračuna na dobrom putu, jer trenutno ne postoje EU sredstva za direktno financiranje projekata u turizmu, te su i zato važni i europski izbori, da imamo predstavnike koji će se u EU parlamentu zalagati za takve inicijative", poručio je Cappelli.

Model destinacijskog menadžmenta

Iz Ministarstva turizma podsjećaju da se tim paketom zakona sustav turističkih zajednica uspostavlja po modelu destinacijskog menadžmenta i po uzoru na suvremene sustave u svijetu te se preustrojava kroz udruživanje i racionalizaciju unutar sustava uz primjenu načela financijske samodostatnosti, tako da se potiče udruživanje turističkih zajednica i osnivanje za područje više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz dodjeljivanje financijskih sredstava.

U svemu su više nego prije, kako kažu, važna i turistički nedovoljno razvijena područja te su i u novim zakonima o članarinama u turističkim zajednicama i o turističkoj pristojbi uvedeni financijski instrumenti odnosno Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent te Fond za udružene turističke zajednica koji omogućavaju transparentnije financiranje na turistički nerazvijenim područjima.

"Rješenjima iz tih zakona uz ostalo su i smanjeni troškovi poslovanja gospodarstvenika, jer je smanjen veliki broj dosadašnjih obveznika plaćanja turističke članarine, poput primjerice IT sektora, računovodstva, frizerskih salona i dr. Ukupno gotovo 15 tisuća poreznih obveznika neće više morati plaćati turističku članarinu, dok će za njih gotovo dvije tisuće iznos biti smanjen", iznose iz Ministarstva.

Za visina turističke pristojbe kažu da će se sada donositi na regionalnoj, odnosno županijskoj razini, čije turističke zajednice postaju regionalne menadžment organizacija zadužene za planiranje i razvoj, upravljanje turizmom, informacije i istraživanja te marketing, dok Hrvatska turistička zajednica (HTZ) postaje nacionalna agencija za promociju.

Navode i da Zakon o turističkoj pristojbi stupa na snagu prvog dana od objave u Narodnim novinama kako bi županijske skupštine, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba mogle donijeti odluku o visini turističke pristojbe do 15. rujna 2019. za 2020. godinu, dok Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma te Zakon o članarinama u turističkim zajednicama stupaju na snagu 1. siječnja 2020.