Za hrvatsku proizvodnju duhana i duhanskih proizvoda najproblematičnije u novoj direktivi Europske unije, čije se usvajanje očekuje polovicom iduće godine, namjera je zabrane najzastupljenijih sorti koje se proizvode u Hrvatskoj – “burley” i “virginia”. One bi, po ocjeni direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božice Marković, bile najpogođenije ukoliko bi prošli svi zahtjevi koje je postavila i na kojima inzistira Europska komisija u donošenju ove direktive čiji je cilj smanjiti pušenje među mladima i reducirati broj pušača za 2 posto u razbolju od pet godina.

Navedene duhanske sorte “burley” i “virginia” ne zadovoljavaju, naime, stroge kriterije i niske postotke nikotina, katrana, te ugljičnog monoksida koje Europska komisija postavlja Direktivom.

Stoga je Hrvatska jedna od devet članica EU koje su potpisale Deklaraciju o dodatnoj zaštiti proizvođača duhana, s ciljem omogućavanja domaćim proizvođačima da nastave s proizvodnjoj tih sorti duhana i duhanskih mješavina, a što bi se unijelo i u konačni tekst EU Direktive o duhanu. Osim Hrvatske, tu su deklaraciju potpisale još i Bugarska, Španjolska, Grčka, Portugal, Mađarska, Rumunjska i Poljska, kao i Italija, koja je ujedno i inicirala okupljanje duhanskih zemalja.

Hrvatska, inače, u primarnoj proizvodnji duhana čini oko 7 posto ukupne proizvodnje duhana u Europi. Ukupno po podacima HGK, u Hrvatskoj ima oko 600 proizvođača duhana, a godišnja proizvodnja je na razini od oko 12 tisuća tona.

Hrvatska je stoga, kaže Božica Marković, itekako zainteresirana da se kroz angažman svih relevantnih institucija u državi, posebice resornog Ministarstva poljoprivrede, kao i zastupnika u Europskome parlamentu, osigura što dulje prijelazno razdbolje kako bi se hrvatskim proizvođačima omogućilo nastavak proizvodnje njezinih glavnih sorti duhana. Trenutno se na razini EU pregovara o prijelaznom roku od šest do osam godina. 

Inače, stav je HGK da europska duhanska direktiva ipak neće proći u tako drastičnom obliku kao što je to prvotno predložila Europska komisija. Međutim, Božica Marković skreće pozornost i sugerira proizvođačima da se u međuvremenu nastoje još jače orijentirati na tržišta zemalja Cefte, Rusije, Irana i ostalih bliskoistočnih zemalja na kojima već imaju značajne tržišne udjele.

“Ova direktiva, ukoliko bi bila usvojena u ovom obliku, odnosila bi se na područje 28 članica EU, dok je naša najveća tvrtka za proizvodnju cigareta i duhanskih prerađevina Adris grupa, u sastavu koje posluje i najveći otkupljivač duhana Hrvatski duhani, nije vezana u tolikoj mjeri europsko tržište, nego značajan dio proizvodnje izvozi i na tržišta izvan EU”, kaže Božica Marković.

U prilog tomu navodi i nedavno otvaranje Adrisovog pogona u Iranu u kojemu bi se za proizvodnju cigareta kao sirovinska baza idalje mogao koristiti duhan proizveden u Hrvatskoj. S domaćim tržištem cigareta, naravno, nešto je drugačija priča, a na njemu su već na snazi nova pravila zabrane izlaganja na prodajnim mjestima, kakva ne predviđa ni Direktiva.

Sama Direktiva bi se trebala početi primjenjivati od 2017., no još su i na razini same Unije prilično podijeljena mišljenja oko površine kutije cigareta koju trebaju pokriti upozorenja o štetnosti pušenja, kao i o tome treba li i koliko prijelazno razdoblje za zabranu “slim” i mentol cigareta.