HPB napokon dobiva novu Upravu

Autor: Ana Blašković , 13. srpanj 2014. u 22:00
Tko će biti u Upravi jedine državne banke?/Jurica Galoić/PIXSELL

Indolentno ponašanje države teško je razumljivo, posebno u kontekstu reaktualiziranja priče o privatizaciji banke.

Mjesec dana pošto su probijeni svi zakonski rokovi, Hrvatska poštanska banka napokon dobiva novu Upravu.

Tomislavu Vuiću, bivšem dugogodišnjem bankaru Erste banke, u vođenju banke, izgledno je, pridružit će se sadašnja članica Uprave Dubravka Kolarić, a njezino imenovanje moglo bi se već ovaj tjedan naći na dnevnom redu sjednice Vlade, doznaje Poslovni dnevnik iz dobro upućenih bankarskih izvora.Drugi član Uprave HPB-a traži se od početka lipnja kada je središnja banka neslužbenim kanalima odbila Vladinog kandidata Tomislava Matiju Vargu. U proteklih mjesec dana među bankarima se tražilo alternativno rješenje; pri čemu su u kombinaciji bile i dvije sadašnje članice Uprave Tanja Šimunović i Boženka Mostarčić, a izbor je u konačnici pao na Dubravku Kolarić.

Ona je u HPB došla 2005. po liniji tadašnjeg člana Nadzornog odbora Drage Jakovčevića. S pozicije izvršne direktorice za riznicu imenovana je u Upravu kad je stabilizaciju banke nakon ere Josipa Protege preuzeo Čedo Maletić.Vladina očit nedostatak žurbe u imenovanju drugog kandidata izazvala je popriličnu dozu neizvjesnosti hoće li početkom rujna s odlaskom Čede Maletića iz Uprave posljednja velika državna banka ostati obezglavljena. Zakon o kreditnim institucijama je jasan; Nadzorni odbor banke dužan je zatražiti dozvolu regulatora najmanje tri mjeseca prije isteka mandata Uprave na odlasku. Budući da je 9. rujna posljednji dan Maletićeve Uprave, Vlada je u posljednji trenutak na sjednici 5. lipnja predložila Vuića i Vargu kao nasljednike.

Predloženi Varga, inače blizak 'društvu iz Peperminta', pokazao se ishitrenim imenovanjem jer je provjerom središnja banka poručila da Varga nema završen diplomski studij pa ga i NO nije mogao imenovati. Potezi vlasnika u priči oko HPB-a teško su razumljivi uzme li se u obzir najnovije reaktualiziranje pitanja privatizacije. Ponajprije to je brzina kojom je poslana poruka da je Čedo Maletić nepoželjan unatoč rezultatima i sanaciji razornog razdoblja Josipa Protege. Dijametralno suprotno, Vlada je pokazala manjak žurbe u pronalasku zamjene, a probijanje rokova nije izazvalo ni reakciju regulatora, barem ne javnu, iako je stroga procedura i propisana upravo da se zadrži stabilnost banaka i povjerenje klijenata.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Sad je valjda ipak i slijepim vrapcima na grani jasno da je nasa drzava najlosiji gospodar na svijetu. Nije da su sve drazave dobri gospodari, neke doista i jesu (Njemci, Skandinavci, Nizozemci) vecina ih je losa, ali ova nasa je daleko najgora. Cega god da se dotakne, unistava. Nisu cak ni novce i hranu prikupljene, od nas obicnih ljudi, za poplavljene u Slavoniju u stanju podijeliti tim jadnim ljudima.
A o vodjenju drzavnih tvrtki da i ne pricamo.
I Z B O R I !!!

New Report

Close