Unatoč višegodišnjim nastojanjima da se produži turistička sezona, Hrvatska i dalje ima daleko najveću sezonalnost turističkog prometa od svih europskih zemalja, uključujući i nečlanice Europske unije.
Upravo objavljeno izvješće Eurostata na temelju rezultata noćenja u 2018. godini pokazalo je da Hrvatska ima najizraženiju krivulju sezonalnosti s čak 59 posto ukupnog turističkog prometa ostvarenog u srpnju i kolovozu, čak 15 posto više od sljedećih na ljestvici, Bugarske i Crne Gore.
Struktura smještaja
Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja u siječnju i veljači ne uspijeva ostvariti niti jedan posto godišnjeg prometa, a od nas je bolja čak i Grčka, destinacija koja također ima velikih problema sa sezonalnošću. Kako je poznato, problem sezonalnosti utječe na turistički prihod i cjenovnu politiku, te na isplativost investicija u turističke sadržaje, infrastrukturu te smještajne kapacitete.
Na sezonalnost u Hrvatskoj najviše utječe struktura smještajnih kapaciteta, s daleko najvećim udjelom kreveta u privatnom smještaju od čak 37 posto (50% objekata), i tek 10,2 posto kreveta u hotelima. Istodobno, prema podacima publikacije Turistički impuls Hrvatske udruge turizma, godišnja prosječna popunjenost hotela u 2018. godini bila je 43,2 posto, a obiteljskog smještaja tek 18.9 posto, s tim da su se te brojke lani nešto i smanjile.
U kolovozu trećina prometa
Na razini Europe kolovoz je najjači mjesec, s 3,5 puta više noćenja nego u siječnju. Hrvatska je u kolovozu 2018. ostvarila gotovo trećinu godišnjeg prometa, čak 30,2 posto od gotovo 90 milijuna noćenja. U mjesecu s najslabijim prometom, veljači, Hrvatska je napravila čak 55 puta manje noćenja nego u kolovozu.
Kad su u pitanju mediteranske zemlje, s kojima se možemo uspoređivati više nego sa sjevernim zemljama Europe, iza Crne Gore, Bugarske i Grčke su Francuska i Italija s ukupno 36 posto prometa u srpnju i kolovozu, dok Španjolska u dva ljetna mjeseca ima 28 posto godišnjeg udjela noćenja. Malta se izdvaja iz trenda Mediterana kao jedna od zemalja s najravnomjernijim rasporedom popunjenosti kroz godinu. Uz Maltu tu su Češka, Njemačka, Estonija, Poljska, Finska, kao i Kosovo.
Grčka je u svom najslabijem mjesecu, siječnju, ostvarila 18 puta manje noćenja nego u kolovozu. Od ostatka Europe izdvajaju se alpske zemlje, Austrija, Liechtenstein i Švicarska, koje godišnje imaju dvije špice sezone, ljetnu i zimsku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ajmo još kategorizirati po nekoliko tisuća apartmana godišnje. kako jedini porez im ostaviti tih par sto kuna paušalnih davanja i onda se pitati; kako to..kako to..kako to..
Uključite se u raspravu