Hrvatska s početkom iduće godine uvodi oporezivanje kapitalnih dobitaka porezom na dohodak po stopi od 12 posto, a većina građana ubuduće više neće morati podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak, već će to automatski raditi službenici Porezne uprave, predviđaju zakonske odredbe koje na snagu stupaju s početkom 2016.  

Naime, uobičajeno, s početkom godine na snagu stupaju niz potpuno novih ili izmjene nekih postojećih zakona, pa tako s početkom 2016. na snagu stupaju neke odredbe izmjena Zakona o porezu na dohodak ili novi zakoni o računovodstvu, o osiguranju, o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, itd. 

Izmjene Zakona o porezu na dohodak donesene su u studenom 2014. godine i većina njegovih odredbi stupila je na snagu početkom 2015. godine, ali neke, kao što je primjerice, oporezivanje kapitalne dobiti stupaju na snagu s 1. siječnja 2016. 

Tako će građani koji primjerice početkom iduće godine kupe neke dionice pa ih tijekom godine prodaju i na tome zarade, do kraja siječnja 2017. morati platiti porez na kapitalnu dobit po stopi od 12 posto, plus prirez. 

Zakon definira da će se oporezovati realizirani kapitalni dobici ostvareni stjecanjem i otuđenjem financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda stečenih od 1. siječnja 2016. i otuđenih unutar tri godine. To znači da građani porez neće platiti ako su dionice kupili ove godine ili ako od iduće godine kupljene dionice drže najmanje tri godine. 

Sukladno zakonskim odredbama porez na kapitalnu dobit primjenjivat će se na instrumente kojima se najčešće trguje na Zagrebačkoj burzi, odnosno na dionice i obveznice, kao prenosive vrijednosne papire, te certifikate, kao strukturirane proizvode. Uz to, porez će se plaćati i na dobit ostvarenu primicima od otuđenja udjela u kapitalu trgovačkih društava, udjela u investicijskim subjektima, instrumentima tržišta novca kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, izvedenicama i sl. 

Već kod donošenja zakona, a naročito krajem ove godine, kako se približavao početak primjene poreza na kapitalnu dobit, ulagači i brokeri upozorili su na kompliciranu proceduru i nepotrebno veliko administriranje te na kratke rokove plaćanja. 

Naime, Zakon je predviđao da građani trebaju platiti porez u roku od osam dana od ostvarenja primitka i to na svaki pojedinačno ostvareni primitak koji je izvor kapitalnog dohotka po stopi od 12 posto i bez priznavanja osobnog odbitka, a ostvareni se kapitalni gubitak ne bi priznavao tijekom godine, već bi ga se moglo priznati tek na godišnjoj razini putem posebnog izvješća. 

No, tehnička Vlada premijera Zorana Milanovića je 15-ak dana prije stupanja na snagu zakona od toga odustala i utvrdila obvezu plaćanja na godišnjoj razini. 

Na telefonskoj sjednici 16. prosinca Vlada je uredbom izmijenila Zakon o porezu na dohodak i propisala da će se porez na kapitalnu dobit plaćati na godišnjoj osnovi, a porezna će osnovica biti razlika između kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka.  

Prema Uredbi, porezni obveznici, imatelji financijske imovine bit će obvezni predujam poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obračunati, obustaviti i uplatiti do 31. siječnja tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, a umanjeno za ostvarene kapitalne gubitke.

Posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza

Temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak, iduće će se godine po prvi put primijeniti posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza, a očekuje se da to većini građana, poreznih obveznika olakša obvezu podnošenja godišnje prijave.

Do sada su građani, koji su računali na povrat preplaćenog poreza, do kraja veljače morali Poreznoj upravi predati ili poslati godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu, no od sada će za većinu njih to raditi Porezna uprava. 

Riječ je ponajprije o građanima koji primaju dohodak od nesamostalne djelatnosti, dok obveza da i dalje sami podnose godišnju prijavu poreza na dohodak ostaje za osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, kao što su obrtnici, slobodna zanimanja i ostali kojima se dohodak utvrđuje temeljen poslovnih knjiga. Godišnju će prijavu morati podnijeti i obveznici za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o ostvarenom dohotku. Posebni se postupak neće se primijeniti niti u slučaju kada porezni obveznik nema obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, a prema obračunu godišnjeg poreza proizlazi razlika za uplatu. 

Za većinu "običnih građana", pak, Porezna će uprava utvrditi godišnji dohodak i razliku za uplatu ili povrat i o tome će im dostaviti privremeno porezno rješenje najkasnije do 30. lipnja  tekuće za prethodnu godinu.

Ako građanin utvrdi da podaci nisu točni ili nisu potpuni, moći će u roku mjesec dana, najkasnije do 31. srpnja, podnijeti prigovor, a o njemu će odlučivati prvostupanjsko porezno tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana primljenog prigovora.

Ako, pak, građanin ne podnese prigovor, tada je obvezan razliku poreza utvrđenog privremenim poreznim rješenjem platiti najkasnije do 31. srpnja. 

Više za brdsko-planinska područja

Prihod od poreza na dohodak zajednički je prihod države i lokalnih jedinica, a od iduće bi godine 35 gradova i općina s brdsko-planinskih područja trebalo dobiti nešto više od tog poreza, godišnje oko 58 milijuna kuna, dok bi županije u kojima se one nalaze dobile 12,5 milijuna kuna manje. 

Naime, s početkom 2016. na snagu stupaju i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji predviđa promjene u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak. 

Tim je izmjenama lokalnim jedinicama s brdsko-planinskih područja povećava udio u prihodu od poreza na dohodak sa 60 na 70,5 posto, a imaju pravo i na dodatni udio od 10 posto, koji je namijenjen financiranju kapitalnih projekta na njihovom području. 

To povećanje prati smanjenje drugih pozicija, prije svega udjela županija na čijem se području te općine i gradovi nalaze, sa 16,5 posto na 12 posto, a ukida im se i pozicija za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

U potpunosti prihod lokalnih jedinica je porez na potrošnju koji plaćaju ugostitelji, a smanjenje tog poreza od početka 2016. očekuje zagrebačke ugostitelje. Naime, do sada je u Zagrebu bila propisana maksimalan stopa tog poreza od tri posto, a odlukom Gradske skupštine od 1. siječnja 2016. stopa se smanjuje za jedan postotni bod, na 2 posto.

Zakon o računovodstvu definira i mikro poduzetnike

S početkom godine na snagu stupa i novi Zakon o računovodstvu, iako će neke njegove važne odredbe, kao što su novi kontni plan i licenciranje računovođa stupiti na snagu s odgodom od godinu odnosno dvije godine. 

Novim se Zakonom napokon definiraju i poduzetnici kojih je najviše na hrvatskom tržištu – mikro poduzetnici. 

Zakon, naime, razvrstava poduzetnike na temelju iznosa ukupne aktive, prihoda i prosječnog broja radnika te propisuje da su mikro poduzetnici oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od tri propisana uvjeta – ukupna aktiva do 2,6 milijuna kuna, prihod do 5,2 milijuna kuna i prosječno do 10 radnika tijekom poslovne godine. 

I za male i srednje poduzetnike vrijedi da ne prelaze dva od tri uvjeta, mali – ukupna aktiva do 30 milijuna kuna, prihod do 60 milijuna kuna, prosječan broj radnika 50, a srednji – ukupna aktiva do 150 milijuna kuna, prihod do 300 milijuna kuna i prosječno 250 radnika. 

Oni koji prelaze najmanje dva od tri uvjeta propisana za srednje poduzetnike spadaju u velike poduzetnike. 

Novi zakon o računovodstvu uz ostalo definira knjigovodstvene isprave i poslovne knjige te njihov sastavljanje i čuvanje, propisuje godišnje financijske izvještaje i njihovu reviziju, kao i jedinstveni okvirni kontni plan. 

No, s obzirom na primjedbe poduzetnika i Hrvatske udruge poslodavaca da novi kontni plan iziskuje više vremena za prilagodbu informatičkih sustava, Vlada je 10. prosinca uredbom sa zakonskom snagom odgodila primjenu jedinstvenog okvirnog kontnog plana za godinu dana, do 1. siječnja 2017. godine. 

Godinu dana kasnije, 1. siječnja 2018. na snagu stupa odredba o licenciranim računovođama, a za što će biti potrebno donijeti i poseban zakon. 

Zakon o računovodstvu, naime, definira da "ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova na temelju posebnog zakona".

Nova pravila za osiguravatelje 

S početkom 2016. godine na snagu stupaju i novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kao i novi Zakon o osiguranju, iako su neke njegove odredbe kojima je omogućena postupna prilagodba stupile na snagu već početkom travnja ove godine. 

Novi Zakon o osiguranju iznimno je opširan zakon sa čak 464 članka, a njime je u djelatnost osiguranja u cijelosti unesena pravna stečevina EU. 

Zakon uz ostalo propisuje nova pravila solventnosti, nadzora i upravljanja rizikom, povećava ulogu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), uvodi novosti u izvještavanje pa će uz ostalo društva za osiguranje biti dužna svake godine izraditi i na svojim mrežnim stranicama objaviti izvješće o solventnosti i financijskom stanju, itd.  Također predviđa da će osiguravatelji morati organizirati poslovanje uzimajući u obzir sve mjerljive rizike kojima je društvo izloženo, imati sredstva za pokriće potrebnog solventnog kapitala i minimalnog potrebnog kapitala, primijeniti novi način izračuna tehničkih pričuva, itd.

Novi zakon proširuje i poslove koje osiguravatelji mogu obavljati u stanicama za tehnički pregled vozila. Do sada su, naime, društva za zastupanja u osiguranju mogla u stanicama za tehnički pregled obavljati samo osiguranje od nezgode i osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, a ubuduće će, uz te poslove, moći obavljati i osiguranja cestovnih vozila, robe u prijevozu, troškova pravne zaštite te osiguranje pomoći/asistencija.