Hrvati uzeli srpske brendove, od Grand kafe do Karađorđa

Autor: Jolanda Rak Šajn/VL , 27. siječanj 2015. u 12:20
Ivica Todorić/ Robert Anic/PIXSELL

Srbija je, doznajemo, iz Hrvatske čak povukla i ekonomskog savjetnika u srpskom veleposlanstvu.

Kaj bu rekel Karađorđe, naslov je članka u beogradskom Blicu, u kojemu su ustvrdili kako su Hrvati pokupovali najveće srpske brendove, dok Srbi u Hrvatskoj ne posjeduju gotovo ništa.

Najviše srpskih brendova u vlasništvu je Agrokora Ivice Todorića i Atlantic grupe Emila Tedeschija. Smoki, Frikom sladoledi, bananica, Bakina tajna… samo su neki od srpskih perjanica čiji su danas vlasnici Hrvati. Čak ni Grand kafa nije srpska, kao ni čokolada Najlepše želje, ulje Dijamant ili pak najstarija srpska voda Karađorđe, pišu u Blicu. Tvrde da su hrvatske kompanije zagospodarile srpskom prehrambenom industrijom, a samo tri njihove uspjele su se probiti na tržište "prvih komšija", posljednji put s Tesla bankom. Prema riječima srpskog agroekonomista Milana Prostrana, srpske su kompanije i u bivšoj državi imale problema s pozicioniranjem na slovenskom i hrvatskom tržištu.

"Oduvijek je postojala neka nepisana odbojnost prema našim kompanijama. Ipak, napeta situacija nije smetala biznismenima iz Hrvatske. Znali su što žele i agresivno su nastupili jer 'biznis je biznis'. Hrvatske firme promišljeno su investirale i nijednu kompaniju koju su kupili nisu upropastili", kaže Prostran. No, treba znati i to da su kupovali samo "zdrave" kompanije, istaknuo je. Konzultant Drenislav Žekić, koji je do prije godinu dana bio direktor predstavništva Privredne komore Srbije u Hrvatskoj, kaže kako je Srbija jednostavno "out" po pitanju akvizicija izvan granica, a definitivno "in" kad je posrijedi "šoping" hrvatskih i svjetskih tvrtki u Srbiji.
 

Radi lakše suradnje u posljednje dvije godine otvarala su se predstavništa gospodarskih komora u jednoj i drugoj državi. No, suradnja je ostala "ispod radara": toliko da su obje zemlje brzo pozatvarale predstavništva. Srbija je, doznajemo, iz Hrvatske čak povukla i ekonomskog savjetnika u srpskom veleposlanstvu. No, to nije nikakva zapreka pravim ulagačima s obiju strana, koji znaju što žele i, naravno, imaju novcae. Najbolji primjer za to nedavna je Atlanticova kupnja srpskog Foodlanda, odnosno brenda Bakina tajna. Atlantic je njome dodatno pojačao vlasništvo nad važnim regionalnim brendovima. Proizvodni asortiman Foodlanda ima, naime, i globalni potencijal.

Tedeschi je za posljednju akviziciju u svom portfelju, neslužbeno, platio 7,5 milijuna eura, a u jučerašnjem odgovoru iz Atlantica stoji da trenutačno ne planiraju nove akvizicije u Srbiji. S druge strane, Dunav grupa, npr., u čijem su sastavu Imlek i Mlekara Subotica, nije uspjela kupiti Karlovačku mljekaru. "Tvrtke iz Srbije nisu ušle u Hrvatsku zbog prevelikih ulaganja potrebnih za ulazak. Dosad su im zanimljivija bila tržišta s bržim povratom investicija, poput Rusije ili BiH", kaže konzultant Drago Munjiza. No, puno srpske robe dolazilo je preko hrvatskih i bh distributera te Agrokora i Atlantica.  "U Srbiji i dalje ima dosta potencijala za investiranje u prometnu infrastrukturu, industriju, energetiku, …, Hrvatska je te potencijale iskoristila", kazali su Blicu iz Poljoprivredne komore Srbije.
 

Komentirajte prvi

New Report

Close