Manje od tri mjeseca ostalo je Vladi da dokapitalizira Hrvatsku poštansku banku (HPB) i kapitalno ju uskladi sa zakonom.
Za to će ministar Boris Lalovac morati pronaći više od pola milijarde kuna u presušenoj državnoj blagajni, osigurati zeleno svjetlo briselske administracije, i to sve to kraja lipnja. Da bi Lalovac opravdao potporu posljednjoj velikoj državnoj banci, dok istodobno traži dvije milijarde ušteda kako bi deficit jedva ostao u lanjskim okvirima, u HPB-u se ovih dana završava plan restrukturiranja, a u tijeku su i intenzivni razgovori s Europskom komisijom.
Zadnja karta
Brušen u suradnji s konzultantskom kućom KPMG, koja je češljala knjige u neuspjelom pokušaju privatizacije, dokument treba uvjeriti Bruxelles da će poslovanje banke na svim razinama biti restrukturirano da se može ravnopravno nositi s tržišnom konkurencijom, pa je time dokapitalizacija opravdana. Pokušaj Uprave da nađe rješenje kapital mimo države u prosincu je završio rijetkom viđenim debaklom. Izdanje 60 milijuna eura obveznica investitori su ignorirali poslavši jasnu poruku da za HPB nema novca na tržištu kapitala.
Sa zatvorenim vratima prema tržištu te čak 630 milijuna kuna gubitka na kraju godine zahvaljujući velikodušnih 900 milijuna kuna rezervacija, posljednja karta koju šef banke Tomislav Vuić može odigrati kredibilan je plan restrukturiranja. Prema onome što se može čuti u bankarskim krugovima, njemu se pristupilo ozbiljno, a u izradi navodno sudjeluje i krovna tvrtka KPMG-a, baš iz razloga da se pokriju svi detalji prema Bruxellesu.
Neslavni rekorder
Sa stopom ukupnog kapitala od 6,7% HPB je neslavni rekorder. Osim što otkriva razmjere političkog kreditiranja za HDZ-ova Josipa Protege koje su banci toliki uteg da pet godina kasnije izdvaja gotovo milijardu kuna za rezervacije, jednako glasno govori o neozbiljnosti vlasnika neovisno jesu o tome li na vlasti ili u oporbi.
Premda se od HPB-a očekuje da posluje s privatnim sektorom, bori se podružnicama najjačih europskih banaka, zadovoljava regulatorne zahtjeve, Vlada i ministar gospodarstva ne skrivaju nezadovoljstvo kad se HPB racionalno postavi i blokira, npr., državnu Petrokemiju zbog milijunskih jamstva posrnuloj zagorskoj tvrtki, istoj onoj iz koje je došao bivši čelnik Petrokemije. Unatoč svemu, istraživanje GfK pokazuje da čak 61% klijenata ne bi mijenjalo HPB kao glavnu banku. Pitanje je koliko će takvo povjerenje potrajati nastave li se političke igre i ignoriranje interesa banke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Znaju oni jako dobro raditi svoj posao jer rade za strane banke uspješno, ovdje se radi o nečemu jako dobro poznatome.
Operativna dobit u 2014 god. od 295 milijuna kn. pokazuje da zaista znaju raditi svoj posao, ali ovdje treba jasno reći da se u HPB-u do 2009 god. radilo o ČISTOJ PLJAČKI novca hrvatskih štediša u iznosu od 250 milijuna dolara, a sve u režiji političkih podobnika koji su novac spremili u đep.
[/quote]
kome reći kolega, kome reći, institucije “rade” svoj posao, gledaju i šute, a lopovi na slobodi
Opet je Vlada kriva, jer nije prodala HPB kada je imala ponude na stolu, ali njoj je to bila pre niska cijena. Sada će porezne obveznike koštati puno više, jer u
ovakvom stanju banku neće nitko htjeti kupiti. Kada bude očišćena bilanca i pro-vedena dokapitalizacija država neće dobiti nazad onoliko koliko će uložiti.
Zašto Protega i ostali direktori nisu u zatvopru? Zato što imaju popise ljudi koji su naređivali kome će se odobravati kredite i pod kojim uvjetima. Pa zar nam nije bilo dovoljno iskustvo Slovenije sa državnim bankama ?
Znaju oni jako dobro raditi svoj posao jer rade za strane banke uspješno, ovdje se radi o nečemu jako dobro poznatome.
Operativna dobit u 2014 god. od 295 milijuna kn. pokazuje da zaista znaju raditi svoj posao, ali ovdje treba jasno reći da se u HPB-u do 2009 god. radilo o ČISTOJ PLJAČKI novca hrvatskih štediša u iznosu od 250 milijuna dolara, a sve u režiji političkih podobnika koji su novac spremili u đep.
Ma šta P. LJ.E. je daleko jači kandidat za to mjesto, ali neka to odluče mjerodavni.
Za predsjednika N.O. predlažem Kutlu (može sudjelovati u radu telefonski ili dopisno), a za članove sve dosadašnje članove N.O. pa i nekoga iz nadzora banaka iz HNB, a možda i dosadašnje predsjednike i članove uprava.
Veeelika konkurencija.
Uključite se u raspravu