Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje promijenio je praksu ugovaranja zdravstvenih usluga s privatnim zdravstvenim ustanovama kojima je 31. ožujka istekao trogodišnji ugovor.

Do sada su privatne poliklinike i bolnice s HZZO-om ugovarale mjesečni broj pretraga i postupaka po određenoj cijeni, a ubuduće će pacijenti moći kod privatnika na državnu uputnicu jedino kada će liste u državnim bolnicama izlaziti iz medicinski prihvatljivih okvira. Ili ako će htjeti uslugu u potpunosti platiti. Ovime se nastavlja politika Ministarstva zdravlja odvajanja javnog od privatnog zdravstva kojom HZZO planira uštedjeti oko 200 milijuna kuna, no privatnici ističu da je takva praksa neprihvatljiva. Ovakvom su odlukom ponajviše pogođeni pacijenti koji su, primjerice, u Krapinsko-zagorskoj županiji ostali bez mogućnosti da u svom kraju obave magnetsku rezonancu na uputnicu. Naime, jedini MR uređaj smješten je u privatnoj bolnici Sv. Katarina koja je, također, ostala bez ugovora s HZZO-om.

Onkološki bolesnici samo na Rebro
No, najgore će proći onkološki pacijenti kojima je za postavljenje dijagnoze i liječenje neophodna usluga PET/CT. Ova će se pretraga ubuduće na uputnicu moći obaviti jedino u KBC-u Zagreb, ali je pitanje tko će od pacijenata do usluge i doći. Naime, HZZO je s Rebrom ugovorio 160 postupaka mjesečno što je na godišnjoj razini 1920 pretraga odnosno gotovo 6000 pretraga manje od do sada potrebnog broja. Ugovor za ovu uslugu do 31. ožujka je imala privatna poliklinika Medikol za svoja četiri PET/CT centra u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku koji je također istekao 31. ožujka i nije im ponuđen novi. Poliklinika Medikol našla se u središtu skandala prije dvije godine kada su ih liječnici iz državnih ustanova optužili da bespotrebno pacijentima rade PET/CT pretragu i na taj način ih bespotrebno zrače. Uslijedila je lavina u kojoj se Medikol nazivalo monopolistom jer je jedini imao takve uređaje i optuživalo ih se da su živjeli na račun državnog novca. Na koncu se u priču umiješala i politika, a novi ministar zdravlja Rajko Ostojić kao mantru počeo je ponavljati 'ukinuo sam monopol, strogo ćemo odvojiti javno zdravstvo od privatnoga'.

Bivša Vlada je raspisala natječaj za kupnju petog PET/CT uređaja, kojeg je sadašnji ministar zdravlja platio više od 35 milijuna kuna, a koji je u rujnu 2012. počeo raditi na Rebru."Kada je objavljena bombastična optužba u novinama da bespotrebno ozračujemo pacijente, četiri dana smo kroz dvije smjene odgovarali na pozive prestrašenih pacijenata i njihovih obitelji. Čija god pokvarena zamisao to bila, zadirala je u nacionalnu sigurnost državljana ove zemlje potkrepljena tekstom vrhunskog radiologa prof.dr. Hebranga. Sve su relevantne institucije šutjele, osim jednokratnog i sitnog priopćenja Ministarstva zdravlja, da revizijom indikacija za PET/CT i pacijentove medicinske dokumentacije nije nađen nikakav propust u postupanju. Zaredale su sve moguće inspekcije u Medikolu, po nekoliko se puta revidirala sva papirnata dokumentacija kroz koju se u konačnici dokazalo da se u Medikolu radi po svjetski priznatim medicinskim standardima i hrvatskim zakonskim propisima. No rečenica 'bespotrebno ozračeni pacijenti' negativno nas je etiketirala što je, prema mom osobnom mišljenju, i bio cilj", kaže ravnateljica Medikola dr. Ivanka Trstenjak-Rajković, koja je sa suprugom Ivanom ujedno i vlasnica poliklinike. Medijska hajka i svojevrsna urota uslijedila je, smatra obitelj Rajković, nakon najave izgradnje i otvaranja moderne bolnice u kojoj bi se moguće poslovno angažirala i nekolicina vrhunskih hrvatskih liječnika iz postojećih klinika."PET/CT centri bili su samo kulisa stvarnog nastojanja da se zaustavi izgradnja bolnice. Drugi je cilj klasični 'take-over' tvrtke.

Postoji nekoliko grupacija ljudi koji su jako zainteresirani", kaže Ivan Rajković dodajući da Medikol danas zapošljava 320 djelatnika. U prošloj godini kroz njihove je poliklinike prošlo 198.824 pacijenata, a učinjeno je 1,099.000 medicinskih postupaka. U ukupnim prihodima Medikola, 75 posto je dolazilo od ugovora sa HZZO-om koji je u više navrata smanjivan."Godišnji nam je ugovor bio 159 milijuna kuna koji je 2012. godine smanjen na 119 milijuna kuna, iz razloga smanjena cijene za PET/CT i postupke djelatnosti radiologije. I o kakvom monopolu govorimo ako znamo da je Medikol samo izvršitelj zdravstvene usluge, a HZZO je taj koji određuje količinu i cijenu? Prvi puta je cijena PET/CT usluge dogovorno smanjena na 8000 kuna, a zatim je u roku od deset dana HZZO jednostranom odlukom dodatno smanjio cijene za neke postupke linearno za 20 posto pa tako i za PET/CT koji se od tada plaćao po cijeni od 6358 kuna. U mjesec dana cijena pretrage smanjena je za 36 posto", kaže Ivan Rajković. 

Najniža cijena u Europi
Dodaje kako je ta cijena najniža u Europi i manja od preporučene cijene povjerenstva HZZO sastavljenog od članova Liječničke komore, Hrvatskog društva za nukearnu medicinu, Ministarstva zdravlja, HZZO-a i Udruge poslodavaca u zdravstvu, koje je izračunalo da bi pretraga trebala stajati minimalno 8000 kuna. Nadalje, navodi Rajković, na pretragu PET/CT-om pacijente ne upućuju liječnici Medikola u Medikol, već na pismenu preporuku liječnika specijaliste liječnici opće medicine diljem Hrvatske ispisuju 'crvene' uputnice svojim potrebitim pacijentima. Kakva je daljnja sudbina njihovih PET/CT centara, Rajkovići odgovaraju da još nisu donijeli konačnu odluku. Jedna od mogućnosti, o kojoj nisu spremni razgovarati, jest i zatvaranje. Kako doznajemo, HZZO razmišlja o dodatnom smanjenju cijene za PET/CT na 5100 kuna što, ekonomski gledano, Medikolu neće biti prihvatljivo."Svi govore o ugovorima i profitima, a nitko ne pita što je s bolesnim ljudima. I da se sustavna diskriminacija privatnog zdravstva, koju provodi Ministarstvo, u konačnici prelama preko pacijenata ugrožavajući njihove živote. Europa ne poznaje takvu praksu", kaže dr. Trstenjak-Rajković.

Dodaje da u Hrvatskoj postoji oko 800 privatnih ustanova, da je udio djelatnika privatnog zdravstva oko 10 posto od ukupno zaposlenih u zdravstvu odnosno oko 8000, dok je europski prosjek oko 30 posto. Ukupno izdvajanje iz državnog budžeta za sve privatne i državne poliklinike, upozorava, iznosi manje od 2 posto odnosno oko 500 milijuna kuna, a za državne bolnice oko 20 milijardi kuna."Nije li nam cilj osiguravanje što kvalitetnije i što brže medicinske usluge, uz što manju listu čekanja? Možemo misliti i htjeti što hoćemo, ali da bi sutra bili 'živi' moramo se uklopiti u zajednicu u koju ulazimo u srpnju. S druge strane, paradoksalno je da privatni sektor ulaže privatni novac u prostor, medicinsku opremu, zapošljava i educira zdravstveni kadar i istovremeno puni državni budžet kroz doprinose i poreze. Svi šute, i Ministarstvo financija čiji se proračun puni, i Ministarstvo gospodarstva kojemu je u ingerenciji zaštita investitora. Samo Ministarstvo zdravlja ima svoju retoriku da se 'treba odvojiti javno od privatnoga'", kaže dr. Tsrtenjak-Rajković.

Pomoć

Medikol je već ušao u Europu

Medikol je već ušao u Europsku uniju, kaže I. Rajković, i to kao član europske udruge privatnih bolnica koja okuplja 2500 bolnica i zapošljava preko 1,5 milijun liječnika i medicinskih sestara u privatnoj praksi. 'Upoznali smo ih sa situacijom i očekujemo da će reagirati i kod predsjednika Josipovića i kod premijera Milanovića i razgovarati s njima o razlozima zbog kojih se radi diskriminacija privatnog vlasništva u odnosu na državno. Vjerujem da je Hrvatska pravna država, vjerujem u Ustav koji jamči jednakost po tipu vlasništva, pravo na rad, pravo pacijenata na izbor liječnika', kaže dr. Trstenjak-Rajković.