Početkom 2013. mjesečni pokazatelji gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj upućuju na stagnaciju na niskoj razini iz prethodnog tromjesečja, ističu analitičari Hrvatske narodne banke u danas objavljenoj Informaciji o gospodarskim kretanjima.

U četvrtom tromjesečju 2012. gospodarska aktivnost je pala u odnosu na razinu iz trećeg tromjesečja. U odnosu na isto razdoblje godine prije BDP je bio niži za 2,3 posto, što upozorava na jačanje recesijskih tendencija, navode analitičari središnje banke. Početkom ove godine mjesečni pokazatelji gospodarske aktivnosti upućuju na stagnaciju na niskoj razini iz prethodnog kvartala. Tako je industrijska proizvodnja u prosjeku u prva dva mjeseca stagnirala, dok je aktivnost građevinarstva u siječnju tek blago porasla.

Međutim, promet u trgovini na malo u siječnju se nastavio smanjivati, a izvoz se nakon pada u prosincu ponovno značajno smanjio u siječnju. Iz istraživanja poslovnog i potrošačkog optimizma iz prvog tromjesečja 2013. vidljivo je da se pouzdanje poduzeća u industriji pogoršalo, no pouzdanje potrošača poboljšalo se, iako i dalje ostaje negativno.

Iz HNB-a napominju kako se u siječnju 2013. nastavio negativan trend robnog izvoza započet u prosincu, uz pad od 18,3 posto u odnosu na prosjek prijašnja tri mjeseca. Takvim je kretanjima uvelike pridonio pad izvoza brodova i naftnih derivata, no i izvoz ostale robe smanjio se za 9,6 posto, a najlošija ostvarenja zabilježena su kod izvoza prehrambenih proizvoda. Ukupni je uvoz u siječnju nastavio stagnirati.

Na tržištu rada, nakon izrazito nepovoljnih kretanja krajem 2012. godine, prema dostupnim podacima za siječanj i veljaču, vidljive su prve naznake stabilizacije. Tako je tijekom prva dva ovogodišnja mjeseca značajno ublažen pad broja zaposlenih osoba (koji je iznosio 0,2 posto), dok se broj nezaposlenih počeo blago smanjivati. Nakon snažnog povećanja broja nezaposlenih osoba na kraju prijašnje godine, tijekom prva dva mjeseca 2013. došlo je do njegova blagog smanjenja, za 0,9 posto.

No, kako se navodi, podaci iz Ankete o poslovnom pouzdanju upućuju na to da u sljedećim mjesecima vjerojatno neće biti smanjivanja broja nezaposlenih osoba, zanemare li se sezonski učinci. Prosječna administrativna stopa nezaposlenosti za siječanj i veljaču zadržala se na visokim razinama zabilježenim krajem godine prije te je iznosila 20,2 posto (prema desezoniranim podacima).

Preliminarni podaci Ankete o radnoj snazi za 2012. pak potvrđuju izrazito nepovoljna kretanja na tržištu rada u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. Tako je anketna stopa nezaposlenosti dosegnula 18 posto, što je najviša stopa nezaposlenosti od početka provođenja Ankete 1996. godine, naglašavaju analitičari središnje banke.

Istodobno je prosječna nominalna i realna razina plaća u prva dva mjeseca 2013. blago porasla (0,5 posto i 0,4 posto) u odnosu na kraj prethodne godine. Inflatorne pritiske početkom 2013. prouzročene administrativnim odlukama ublažavali su slaba domaća potražnja, smanjenje jediničnih troškova rada te slabljenje uvoznih inflatornih pritisaka. Mjesečni rast potrošačkih cijena u veljači (od 0,3 posto) bio je slabije izražen nego u istom razdoblju lani pa se godišnja stopa inflacije spustila na 4,9 posto, s 5,2 posto koliko je iznosila u siječnju, navode uz ostalo analitičari središnje banke.