Prije današnjeg prijedloga Hrvatske narodna banke (HNB) za pokretanje stečaja u Banci splitsko-dalmatinskoj d.d., posljednji slučajevi stečaja u financijskom sektoru bili su Nava banka u srpnju 2014., Centar banka u rujnu 2013. i Credo banka u studenom 2011. godine.

Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) donio je na sjednici u utorak u 15 sati odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka Trgovačkom sudu u Splitu nad Bankom splitsko-dalmatinskom d. d. jer je utvrđeno da joj je imovina manja od obveza te da uskoro neće  moći ispunjavati svoje obveze, priopćeno je iz HNB-a

Od 1998. pa do kraja 2014. godine, svoje poslovnice zatvorilo je 28 hrvatskih banaka i štedionica, pa bi stečaj Banke splitsko-dalmatinske bio 29. stečaj u hrvatskom financijskom sustavu u posljednjih 15-ak godina.

Najveći broj stečajeva financijskih institucija u Hrvatskoj zabilježen je 1999. godine, kada je vrata zatvorilo osam banaka i štedionica. Uz Gluminu, Gradsku i Županjsku, bile su to i Ilirija banka, Komercijalna banka, Promdei banka…

Ukupne obveze za obeštećenje te su godine premašile 3,07 milijardi kuna, pri čemu su tada depoziti fizičkih osoba bili osigurani do visine od 100.000 kuna.

Danas su, pak, depoziti štediša i klijenata osigurani do iznosa od 100.000 eura, što je u skladu s europskim propisima.

Još jedna godina 'bogata' stečajevima financijskih institucija u Hrvatskoj bila je 2001., kada ih je šest zatvorilo svoje poslovnice.

To su većinom bile štedionice, a ukupne su obveze za isplatu osiguranih depozita bile neusporedivo manje nego dvije godine ranije te su iznosile oko 145 milijuna kuna.

S druge, pak, strane, u razdoblju od ožujka 2004. pa sve do studenoga 2011. godine stečajeva financijskih institucija, koje bi zahtijevale intervenciju Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), nije uopće ni bilo.

Rekordni stečaj Glumina banke

Dosad najveći iznos utvrđenih i isplaćenih obveza za osigurane depozite zabilježen je stečajem Glumina banke, polovicom 1999. godine. Ukupne obveze bile su 1,36 milijardi kuna.

Slijedi osječka Gradska banka, koja je zatvorila vrata iste godine, pri čemu su ukupne obveze za osigurane depozite utvrđene na 961,2 milijuna kuna.

Znatniji iznos obveza DAB-a za obeštećenje štediša i klijenata utvrđen je također 1999. godine kod Županjske banke, gotovo 600 milijuna kuna.

I dok su krajem prošlog stoljeća stečajevi banaka bili financirani i iz državnog proračuna – na račun poreznih obveznika – to već dugo nije slučaj.

Prema Zakonu o osiguranju depozita, sredstva Fonda osiguranja depozita u DAB-u mogu se sastojati i od prihoda od izdavanja vlastitih obveznica DAB-a, zaduživanjem kod kreditnih institucija, pa i prihoda iz državnog proračuna.

No, iz državnog proračuna od 2001. godine nije bilo transfera u DAB-ov Fond osiguranja depozita. Naime, sve kreditne institucije u Hrvatskoj uključene su u sustav osiguranja depozita i plaćaju u Fond osiguranja depozita određenu premiju.

Po podacima s internetske stranice DAB-a, od svog osnutka 1994. do danas DAB je uspješno isplatio 200 tisuća deponenata s više od 4,8 milijarde kuna za osigurane depozite zbog propasti banaka i štedionica.

Navodi se i da je udio osiguranih depozita u ukupnim depozitima iz godine u godinu raste. Od ukupno 291,8 milijardi kuna depozita u hrvatskim kreditnim institucijama na dan 31. prosinca 2013. godine, njih 166,9 milijardi je osigurano. Čak 156,7 milijardi osiguranih depozita odnosi se na građane (fizičke osobe), 8,7 milijardi na male poduzetnike i 1,6 milijardi na neprofitne organizacije.