HNB na tržište pušta 3,9 mlrd. kuna za kredite privredi

Autor: Lidija Kiseljak/VL , 26. studeni 2013. u 09:31
Guverner HNB-a Boris Vujčić/T. Krasnec/VLM/PIXSELL

HNB će osloboditi na tržištu 3,9 milijardi kuna, smanjenjem stope obvezne rezerve za jedan i pol postotni bod, odnosno sa 13,5 na 12%.

U Hrvatskoj narodnoj banci održan je sastanak guvernera Borisa Vujčića s domaćim bankarima, predsjednicima uprava osam domaćih vodećih banaka, a na temu dodatnog poticaja gospodarstva, prije svega investicijskih projekata, kroz kreditne linije banaka.

Kako doznajemo, HNB će osloboditi na tržištu 3,9 milijardi kuna, smanjenjem stope obvezne rezerve za jedan i pol postotni bod, odnosno sa 13,5 na 12 posto. Iako se kalukuliralo hoće li se i ovaj puta novac osloboditi smanjenjem stope obvezne rezerve ili će HNB na neki drugi način bankama ponuditi beskamatne kredite, u konačnici je odlučeno poticanje kroz smanjenje obvezne rezerve, ali će se ovaj puta oslobođeni novac na tržištu puno strože kontrolirati, nego što je to bio slučaj s prethodna tri poticaja od početka krize. Tada se je novac koristio i za druge namjene, a ne kreditiranje gospodarstva, ili ga u velikom dijelu banke i nisu uspjele iskoristiti. Za razliku od prijašnjih modela u ovom banke ne bi trebale, ali mogu, plasirati novac preko HBOR-a. Kamatna stopa za tvrtke je u posljednje dvije godine u padu, prosječno iznosi oko šest posto, pa su očekivanja da bi se kroz ovaj model mogla spustiti ne oko četiri posto, kao što je i bila u prethodnim programima.

No, za sada nitko ne želi kalkulirati. Kapital je ionako veći problem, a posljednjih godina kompanije niti izlaze na burzu da bi potrebni kapital prikupile. Tehnički detalji oko plasmana novca banaka kompanija dogovorit će se, doznajemo, u četvrtak. Uglavnom, cilj je da ovaj puta program uspije i da se poslovanje tvrtki i njihove nove investicije pokuša oživjeti kroz nove povoljnije kredite.Dogovori guvernera i bankara o programu kreditiranja traju već mjesecima, a o njemu je konzultirana i Europska središnja banka, što je nakon ulaska u EU i formalna obveza. Prošle je godine Vlada donijela program kreditiranja razvoja gospodarstva (PRG) koji je u stvari bio nastavak programa bivše Vlade, kroz takozvane modele A i A+. Rezultati su bili poražavajući, pa se stoga ovaj puta želi postići dogovor i do zadnjeg detalja. 

Komentari (4)
Pogledajte sve

Zašto bi bankari kreditirali privredu, sklapali stotinjak ugovora, pratili ulaganja i riskirali neplaćanje kamata i vraćanje kredita ? Država uvjek treba novaca, dobar je komitent, redovno servisira dugove, a sklapa se jedan ugovor.
Zar se to nije više puta ponovilo ? Novac nema ime i prezime, pa NB ne može znati za što će banke baš taj novac koristiti. Mogu bankari dati časnu riječ, da će kreditirati gospodarstvo po otpuštanju dijela obavezne rezerve, to je sve.

Zašto bi banke kreditirale gospodarstvo, sklapAle na stotine ugovora, pratile ulaganja i riskirale neplaćanje kamata i vraćanje kredita ? Država uvjek treba novaca, siguran je komitent i piše se jedna ugovor, anuiteti redovito stižu. Zar se to nije više puta ponovilo ? Novac nema ime i prezime i NB ne zna za koju svrhu će pojedina banka novac koristiti, kada joj ka vrati smanjem obavezne rezerve.
Bankari mogu dati časnu riječ da će kreditirati gospodarstvo !

Zar je gospodarstvo u vas još uvijek “privreda”?!

New Report

Close