Realna gospodarska aktivnost u Hrvatskoj nastavila je stagnirati i u četvrtom tromjesečju 2014., no zbog snažnog pada BDP-a krajem 2013. na godišnjoj razini mogao bi biti ostvaren njegov blagi rast, predviđaju analitičari Hrvatske narodne banke.

U siječanjskoj informaciji o gospodarskim kretanjima i prognozama uz ostalo se navodi kako su kretanja proračunskog manjka povoljnija, s obzirom na to da Vlada od sredine drugog tromjesečja provodi dodatne mjere za smanjenje prekomjernoga manjka.

Analitičari središnje banke naglašavaju i kako se nastavlja stagnacija broja zaposlenih, koja je obilježila i prva tri tromjesečja 2014.

"Podaci pokazuju pojačano zapošljavanje u djelatnostima javne uprave, stagnaciju broja zaposlenih u industriji te pad u djelatnostima građevinarstva, trgovini i uslugama. Prema Anketi poslovnog optimizma u prvim mjesecima 2015. mogla bi se nastaviti stagnacija broja zaposlenih osoba", navode iz HNB-a.

S druge strane, broj nezaposlenih osoba registriranih u evidenciji HZZ-a tijekom listopada i studenog prošle godine nastavio se smanjivati i tako se registrirana nezaposlenost smanjuje već devet mjeseci zaredom. "No, takva su kretanja uvelike posljedica brisanja osoba iz evidencije zbog nepridržavanja zakonskih odredbi, s obzirom na to da je broj osoba brisanih iz evidencije HZZ-a porastao za 20 posto u navedenom razdoblju, a zamjetljivo su smanjeni i priljevi u evidenciju nezaposlenih osoba iz neaktivnosti (minus 17 posto). Stoga se administrativna stopa nezaposlenosti u studenome prošle godine spustila na 18,8 posto, s 20,7 posto, koliko je iznosila godinu prije, kada je dosegnula svoj maksimum u razdoblju krize.

Međunarodno usporediva anketna stopa nezaposlenosti u trećem tromjesečju 2014. iznosila je malo više od 16 posto te se također nastavila smanjivati", ističu analitičari središnje banke.

Analitičari HNB-a podsjećaju i kako je inflacija prigušena, na što dodatno utječe snažan pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu.

Ističu i da HNB nastavlja s politikom održavanja visoke likvidnosti kreditnih institucija, ali i kako se to još slabo odražava na kreditnu aktivnost banaka.

"Za razliku od plasmana državi, plasmani kreditnih institucija ostalim domaćim sektorima u razdoblju od listopada do kraja studenoga blago su se smanjili. To je prije svega bila posljedica nastavka trenda razduživanja stanovništva, dok su plasmani poduzećima ostvarili malo povoljnija kretanja nego prethodnih mjeseci, i to posebice u studenome, kada je ostvaren njihov blagi rast", navodi se u informaciji.

Unatoč tome, kako se dodaje, godišnja stopa promjene plasmana poduzećima (korigirana za učinak tečaja i jednokratne učinke) zadržala se na razinama iz prethodnih nekoliko mjeseci te je na kraju studenoga iznosila minus 3,0 posto.

Recentna kretanja plasmana odrazila su se i na otkup obveznih blagajničkih zapisa HNB-a, kojim središnja banka potiče kreditiranje sektora poduzeća, a u informaciji se iznose podaci da je HNB u prosincu od banaka neto otkupio 400 milijuna kuna obveznih blagajničkih zapisa, čime je od prosinca 2013., kada je započela primjena ove mjere, do prosinca 2014. od banaka ukupno neto otkupljeno 800 milijuna kuna ili 19 posto od 3,9 milijardi kuna početno upisanih obveznih blagajničkih zapisa.

"Zbog brojnih činitelja koji su izvan dosega monetarne politike, njezino ekspanzivno usmjerenje još se uvijek slabo odražava na kreditnu aktivnost banaka, no ima povoljne učinke na domaće uvjete financiranja", smatraju analitičari središnje banke.