Stečajni upravitelj TŽV-a Gredelj Pero Hrkać ovih dana ne skida osmijeh s lica jer je, kaže, uspio prikupiti novac za plaće za sve radnike Gredelja. Tvrdi da prema njegovu planu tvrtka koja je već mjesec i pol u stečaju, a koja je prije toga poslovala u sastavu HŽ holdinga, neće na koljenima dočekati investitore, nego će pozitivno poslovati u stečaju i ostvariti dobru cijenu u postupku unovčenja i prodaje. "Postavio sam novu organizaciju poslovanja Gredelja te sistematirao poslove na temelju triju proizvodnih cjelina čije proizvode i usluge treba tržište. U njima sada radi 820 radnika, a ostalih 150, zajedno sa mnom, samo su servis proizvodnji. Uredno funkcioniramo unatoč teškoj situaciji, što znači da plaćamo robu, sirovine, te energente, iako paralelno sklapamo ugovore s dobavljačima za isporuku robe uz odgodu plaćanja. Prve dane u stečaju plaćali smo robu, sirovine i materijal, a sada možemo platiti i rad. Naime, protekli tjedan bio je posebno uspješan jer smo uspjeli osigurati naplatu 15 milijuna kuna, a to znači isplata prve plaće u stečaju, i to za svih 1500 radnika koji su odradili jednomjesečni otkazni rok. Radnici su zadnju plaću primili još 3. rujna ove godine. To im je sada najpotrebnije.
Je li postojao rizik u suprotnom slučaju, kako će se dalje odvijati stečaj i tko je pomogao brzim plaćanjem?
Riječ je uglavnom o novcu za poslove koje smo obavili od početka stečaja, dok je manji dio naplata starih potraživanja. U prvom redu riječ je o naplati obavljenih poslova za Putnički prijevoz HŽ-a, koji, pak, zbog svoje veličine i važnosti čini trećinu našeg posla. Uspjeli smo pustiti pet vagona u promet za Putnički prijevoz HŽ-a i to je velik iskorak. Ovih dana slijedi potpisivanje ugovora kojim će se definirati cijene i poslovi koje ćemo raditi za njih do kraja ove godine i u idućoj godini, ali uz napomenu: sada je bivši vlasnik Gredelja samo u ulozi kupca. Određeni rizik u poslovanju uvijek postoji, ali on je manji kad tvrtka posluje s tvrtkom u stečaju jer u stečajnom postupku sve mora uredno funkcionirati. Svi obavljeni radovi ili pružene usluge moraju se uredno plaćati i stečaj ne smije proizvoditi nove gubitke. Isplata plaća također je bitna pretpostavka da se u stečaju radi moralno i zakonito.
Koliko se može uštedjeti racionalizacijom poslovanja?
Rezanjem broja radnika i smanjenjem plaća napravio sam uštedu od sedam milijuna kuna mjesečno, a na godišnjoj razini riječ je o 85 milijuna kuna. To znači da mjesečni izdatak za plaće sada iznosi osam milijuna kuna. Usto, moj je cilj uštedjeti još 15-20 milijuna kuna u poslovima nabave robe od dobavljača. Kalkulacije su pokazale da je to moguće te da je moguće uštedjeti ukupno 100 milijuna kuna godišnje, čime TŽV Gredelj dolazi u situaciju da unatoč stečaju uspješno posluje.
Krenuli ste u najveće uštede na najosjetljivijem mjestu, kao što su ugovori o radu. Je li taj potez bio razlog velika pritiska dijela radnika kada je tražena vaša smjena. Znači li to da sad kreću pregovori s dobavljačima i da se mogu očekivati nove prozivke s te strane?
Bio mi je to pretežak trenutak i prevelik križ na leđima, ali znao sam da moram otpustiti 480 radnika da bi preostalih 970 moglo raditi. Od hrvatskih dobavljača ne očekujem nikakve prijatnje nego konstruktivne razgovore u obostranu korist. Uputio sam poziv svima da se jave u Gredelj, jer ne želim njihovu robu kupovati iz treće ili četvrte ruke. Osobito mi je važno da čujem što oni kažu, a posebno što misle novi potencijalni partneri koji nisu imali prilike poslovati izravno s Gredeljem.
Kad će Gredelj biti spreman potpuno samostalno nastupiti na hrvatskom tržištu? Nagađa se da će iz stečaja izaći po modelu klasičnog stečajnog plana, tj. da će vjerovnici osnovati novu tvrtku na koju će biti prenesene obveze i imovina?
U ovoj fazi primarno je da Gredelj postane zdrav subjekt očišćen od nepotrebnih troškova i da kao takav može nastupati na tržištu sljedeće godine. Stečajni plan o kojem se nagađa nije dobar recept po mojem sudu za sada iz dvaju važnih razloga. Prvo, država bi ponovo mogla postati značajnim vlasnikom, a to se dosad pokazalo lošim. Drugo, Gredeljeva vitalna imovina nije u njegovim rukama. Strojevi nisu naši nego vlasništvo leasing kuća. Postoje i hipoteke na materijalnoj imovini, tj. na zgradama i poslovnim prostorima, a strojeve vlasnik kao izlučni vjerovnik može u svakom trenu uzeti. Financijske institucije diktiraju sudbinu Gredelja, a moram reći da sam zatražio izmjenu, tj. smanjenje rata koje sada otplaćujemo. S obzirom na velik interes potencijalnih kupaca za Gredelj, svaki onaj tko ga želi morat će razgovorati i sa stečajnim upraviteljem i s leasing kućom. Rješenje je kupnja tvrtke uz predugovor da će novi vlasnik nastaviti otplaćivati obveze leasing kući i bankama. Vjerovnicima treba predočiti istinu, a zainteresiram kupcima reći što je za prodaju, a to dosad nije bio slučaj zbog raznih interesnih grupacija.
Kako tumačite izvjesno zamagljivanje činjenica?
Interes raznih grupacija bio je da se Gredelj svede na jednu ili više manjih zanatskih radionica. Suočavam se s time od početka stečaja, kad sam vidio da se manipulira radnicima i bojkotira posao, te da narudžbe koje bi trebale biti redovite više ne stižu. Počeo sam istraživati zašto nam ne daju raditi i shvatio da ga neki želi svesti na malu radionicu i kao takvoga možda preuzeti.Za razliku od tih interesnih skupina, moj je cilj da Gredelj radi, trebaju nam ugovori, a tvrtka je i u stečaju ozbiljan tržišni igrač, rekao bih i regionalni. Mislim da je ta priča ipak završena, a posebno će biti nakon što smo podijelili plaću i počeli ozbiljnije nabavljati sirovine i materijal, pa se u proizvodnim halama radi s veseljem i optimizmom. Ozbiljni će investitori poželjeti takav Gredelj.
S dobavljačima se sastajem u petak
Kad ste planirali sastati se s dobavljačima? Znate li da se neki od njih već udružuju radi zaštite svoje pozicije, što podsjeća na organiziranje Pevecovih dobavljača?
Dobavljači su, kao i Gredelj, pretpjeli veliku štetu zbog ugrađivanja posredničkih provizija u proizvode koje tvrtka nije kupovala u direktnom odnosu s dobavljačima. Zato se svakodnevno susrećem s dobavljačima, a za ovaj sam petak na sastanak pozvao sve zainteresirane tvrtke koje žele poslovati izravno s Gredeljem. Sljedećih ću dana temi nabave i dobavljača posvetiti puno više vremena. Moj je cilj da dođu i sklope korektan poslovni odnos bez posrednika. Očekujem i da oni zajednički iskažu svoj interes radeći kroz odbor vjerovnika, kad se to tijelo osnuje, te skupštinu vjerovnika tako da signaliziraju da netko na nižim razinama u Gredelju nabavlja nešto preko posrednika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.kad čovjek ovo pročita, prvo što bi mu palo na pamet jest da bi prema ovome trebalo jedno 90% tvrtki plus cijelu državnu upravu poslati u stečaj, pa će se fino osloboditi viškova ljudi za koje ionako znaju da su viškovi, uredno plaćati i uredno isporučivati robu, i uredno naplaćivati i sve bajka.
najbolje je ovo što gospodin kaže “u stečajnom postupku sve mora funkcionirati”, ja mu tu vjerujem, a sukladno tome trebalo bi pitati naše suce i tužitelje zašto i u ostalim situacijama ne mora sve funkcionirati, i koja je njihova svrha kad to ne provode.
država naprosto ne može funkcionirati bez pravosuđa, a kod nas pravosuđe u biti ne postoji, to je samo servis za zaštitu kriminala političara, i ovo suđenje sanaderu još jednom je to dokazalo, njemu deset godina a svi ostali nevini – to nikako, ama baš nikako ne može biti.
Iz crtića sam pobrao poštapalicu “Ne pucaj u čojeka dok se smije”. To je cijeli komentar.
Uključite se u raspravu