Građevinarstvo je u dubokoj krizi, sporo se oporavlja, nedostaje mu radne snage, obrazovni sustav je u neskladu s potrebama tržišta rada, a razvoj koče i nelogičnosti javne nabave, odnosno nejednakost u tržišnom natjecanju, istaknuto je u u srijedu na konferenciji "Graditeljstvo danas i sutra", u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Od 2008. do 2014. obujam građevinskih radova smanjen je za 43 posto, a broj radnika je od 2009. do 2014. pao za 35 tisuća u pravnim osobama i za 19 tisuća kod obrtnika, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.

Građevinarstvo je sektor koji se najsporije oporavlja i u tom se smislu treba nešto učiniti, mora mu se pomoći, jer može biti veliki pokretač gospodarstva, kazao je.

Čelnik HGK ponovio je i kako je nužan nacionalni konsenzus oko gospodarstva. "Krajnje je vrijeme, što se tiče gospodarstva, da se postigne opći konsenzus, da se vidi koje su barijere koje onemogućavaju kvalitetan razvoj gospodarskih grana. Oko politike možemo raspravljati, možemo se ne slagati, ali što se tiče gospodarstva tu moramo biti jedinstveni", poručio je Burilović.

Kao barijere s kojima se građevinarstvo susreće naveo je nedostatak radne snage, odugovlačenje sa sudskim procesima, nejednakost u tržišnom natjecanju, odnosno problematiku javne nabave.

"U ovom trenutku nedostaje 3000 građevinskih radnika. Taj nedostatak je svakako posljedica i neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada", rekao je Burilović.

Ističe kako je rješenje tog problema dualni sustav obrazovanja te poručuje kako Hrvatska treba dugoročnu demografsku strategiju, bez koje nema dugoročne ekonomske obnove.

S tim se slaže i potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj koja među rješenjima za nedostatka radne snage spominje i uvoz radne snage, a važnim smatra i integraciju katastra i zemljišnih knjiga te usklađenje zakona i pravilnika.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Vlasnik Kamgrada Dragutin Kamenski je rekao kako u visokogradnji nedostaje svih zanimanja, no pita kako je moguće da se od oko 300 tisuća nezaposlenih, koliko ih je na Zavodu za zapošljavanje, ne može aktivirati tri tisuće radnika koje trebaju graditeljstvu.

Kamgrad je, kaže, pokušavao preko Zavoda doći do radne snage, prezentirali su potrebna radna mjesta i uvjete rada, no ispostavilo se da velik broj ljudi nije bio zainteresiran jer već radi na crno.

Kamenski smatra da su potrebni mehanizmi koji će ljude sa Zavoda uključiti u rad tvrtki, a kao jedno od rješenja nedostatka radne snage i on vidi uvoz radne snage. I on je mišljenja da obrazovni sustav treba pratiti potrebe gospodarstva.

S tim se slaže i predsjednik Uprave Radnika Mirko Habijanec koji je istaknuo i kako bez stalnog radnog odnosa nema stabilnog sistema, a kod nas se to razvodnilo.

Pozornost sudionika izazvao je predsjednik Uprave Međimurje graditeljstva Goran Knežević koji je rekao da su ovakvi skupovi gubitak vremena, jer se na njima uvijek obrađuju iste teme. "Moj prijedlog je hitan uvoz radne snage. Dok mi sada ovdje mudrujemo, rokovi nam teku", kazao je.