Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih svako malo je poprište za prepucavanja aktera domaće političke arene. Ovisno o dnevnopolitičkim potrebama, iz pojedinih se tabora poseže za metodološki različitim izvorima podataka. No, kako god se okrene, stanje na tržištu rada je, šire gledano, i dalje prilično loše, a najnoviji usporedni podaci Eurostata samo podcrtavaju takvu ocjenu.

Prema središnjem statističkom uredu EU, u prošlom tromjesečju Hrvatska je prednjačila padom zaposlenosti u Uniji; sezonski prilagođeno zabilježila je pad od 0,6 posto u odnosu na drugi kvartal koji je pak u odnosu na prvi bio u znaku stagnacije (rast od 0,1 posto). Treći kvartal slabiji je od drugoga bio još samo samo u Portugalu i Malti, no njihov je pad bio nešto manji. U međugodišnjim usporedbama, pak, Hrvatska je nakon prva dva kvartala s pozitivnim predznakom u trećemu ponovno bila jedina članica Europske unije s padom zaposlenosti (-0,3 posto) u odnosu na lanjski treći kvartal. U prosjeku je u EU zabilježen međugodišnji kvartalni rast zaposlenosti od 1,1 posto.

Ovogodišnji rast gospodarske aktivnosti, uključujući i ubrzanje kvartalnoga rasta na 2,8 posto u ljetnome kvartalu još uvijek očito ne prati i postojaniji porast broja radnih mjesta, a prema gotovo svim ključnim pokazateljima stanja na tržištu rada Hrvatska se uglavnom drži europskog začelja i treća je najgora članica Unije. "Domaći poduzetnici očito su oprezni prema karakteru gospodarskog oporavka. Prema svemu sudeći, većina ga još doživljava krhkim i privremenim i utoliko prednost daju podizanju efikasnosti poslovanja nego novom zapošljavanju", kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke. Uza sve, dodaje, danas je već i sama definicija radne snage zbog utjecaja iseljavanja i (ne)aktivnosti kategorije dugotrajno nezaposlenih nešto nepouzdanija u smislu statističkih pokazatelja.

Da industrija u Hrvatskoj najvećim dijelom ima relativno nisku iskorištenost kapaciteta, odnosno da ima dovoljno prostora za rast poslovanja bez povećanja zaposlenosti, pokazuju i podaci o kretanju obujma i prometa s jedne strane, i broja zaposlenih u industriji s druge.  Naime, i obujam proizvodnje i promet industrije ove godine bilježe rast, a istodobno je broj zaposlenih na kraju listopada manji nego godinu prije. Ako je suditi prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potkraj listopada zaposlenih je u Hrvatskoj bilo ukupno 1,32 milijuna, odnosno 13.000 manje nego godinu dana prije.

Većim dijelom taj se pad broja zaposlenih dogodio u obrtu i slobodnim profesijama, dok je u pravnim osobama smanjen za oko pet tisuća, na nepunih 1,12 milijuna. Sve u svemu, u cjelini je zaposlenost uglavnom u znaku stagnacije, a značajniji pomaci još nisu na vidiku. Domaći analitičari, naime, većinom su oprezni kad su posrijedi daljnji izgledi za ubrzanje gospodarskog rasta. U prvom su polugodištu trendovi na tržištu rada bili, doduše, mrvu povoljniji nego lani, ističu analitičari središnje banke u polugodišnjem pregledu ekonomskih kretanja, navodeći da je prema prema HZMO-u zaposlenost u prvom polugodištu porasla za 0,7 posto.

Međutim, napominju i da su za to najzaslužnije bile uslužne djelatnosti privatnog i javnog sektora, dok su industrija, trgovina i građevina istodobno bile u znaku stagnacije, a poljoprivreda je nastavila silaznu putanju. Sve u svemu, hrvatsko tržište rada opterećeno je strukturnim manjkavostima koje su usko povezane s reformama i podizanjem konkurentnosti.  Kako ističu analitičari Hrvatske gospodarske komore, promjene moraju zahvatiti i obrazovni sustav. Bez reformi neće biti ni stvarnog napretka na tržištu rada ni poboljšanja konkurentnosti gospodarstva.  "K tome, visoka strukturna nezaposlenost sprječavat će snižavanje opće stope nezaposlenosti do poželjnih razina te će dugoročno onemogućiti dosezanje takozvane prirodne stope nezaposlenosti", zaključuje Zvonimir Savić iz HGK.