Edukacija građana u razvrstavanju otpada nešto je što treba svakodnevno provoditi ako se želi polučiti uspjeh u efikasnom gospodarenju otpadom, jedan je od zaključaka panel diskusije na temu primarne selekcije otpada  na konferenciji “Gospodarenje otpadom – Primarna selekcija otpada i spalionice” u organizaciji Poslovnog dnevnika.

• Zmajlović: Sva postojeća odlagališta smeća se moraju zatvoriti do 2018. godine

“Edukacija počinje od vrtića i samo tako možemo postići efikasno primarno skupljanje otpada”, kazao je Vili Bassanese, gradonačelnik Grada Umaga. Sven Muller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost, priznao je da se s edukacijom zakasnilo. “Ministarstvo i Fond nisu primarno zaduženi za edukaciju, nego prije svega jedinice lokalne samouprave. Međutim, mi ćemo na jesen krenuti s masovnom kampanjom i pomoći jedinicama lokalne samouprave koje nisu uspjele objasniti ljudima o čemu se radi”, kazao je Muller.

U Osijeku su krenuli s pilot projektom postavljanja kontejnera za razvrstavanje na svaki kat u zgradama s ukupno 100 kućanstava . “Naši edukativni programi su doveli do dobrih rezultata u Osijeku”, kazao je Davor Vić, iz osječkog komunalnog poduzeća Unikom. Frane Rogoznica iz poduzeća Cios kazao je da razmišljanje isključivo o prikupljanju i odvajanju otpada neće riješiti problem. “Nama trebaju pogoni za obradu otpada. Primjerice, biorazgradivi otpad se obrađuje na potpuno drugačiji način i o tome moramo razmišljati”, kazao je Rogoznica. 

Đuro Horvat, direktor međimurskog Tehnixa dodao je da je ključna rečenica ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića da Vlada nema kompromisa u rješavanju problema gospodarenja otpadom. “Podržavamo mjere u primarnoj selekciji, ali to je samo prvi korak. Za ostale korake nam treba moderna tehnologija”, kazao je Horvat.

Muller je odgovorio da je moguće imati najnaprednije tehnologije, ali da to malo tko može platiti. “Zato treba naći mjeru za tehnologije i financijsku održivost”, poručio je Muller, upozorivši da postoje lokalne jedinice koje u se preinvestirale ili im je nedostajalo političke volje u donošenju planova. Upravo je zbog financijske održivosti odlučeno da se u Hrvatskoj smjesti 13 centara za gospodarenje otpadom.

Ana Špehar iz Agroproteinke kazala je da njezina kompanija već nekoliko godina skuplja otpad iz kuhinja javnih ustanova pa su im omogućili nabavu kontejnera za tu svrhu. “Na taj način skupimo do 200 tona otpada, ali to je i dalje mala količina za naše plinsko postrojenje”, kazala je Špehar. Sanja Radović, načelnica Sektora za održivi razvoj Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kazala je da očekuje mnogo prijedloga u javnoj raspravi o uredbi o komunalnom otpadu koja će trajati do 1. listopada. “Nakon završetka rasprave i proučavanja prijedloga, Uredba će stupiti u što skorijem roku”, najavila je Radović.

“Smatram da je svaki dan odgode nepovratno izgubljen”, komentirao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović najavu odgode Skupštine Grada Zagreba na kojoj se trebalo raspravljati o Planu gospodarenja otpadom. Dodao je da nije zadovoljan dinamikom kojom se kreće glavni grad od kojega očekuje da pokaže više proaktivnosti u uvođenju primarne selekcije otpada i izgradnji cijelog sustava. Kazao je da Zagreb ima sve materijalne, financijske i stručne resurse da bude primjer u Hrvatskoj. “To je s jedne strane kritika koja nije usmjerena na destrukciju, nego poticaj. Očekujem da će Zagreb ozbiljno prionuti poslu bez politikantskih rasprava i odgoda jer građani Grada Zagreba to zaslužuju, kao i građani Hrvatske”, kazao je Zmajlović, naglasivši da je svima je u cilju da se Grad Zagreb pokrene.