Ruski plinski div i jedna od najvećih naftno-plinskih kompanija na svijetu Gazprom zainteresiran je za preuzimanje hrvatske naftne kompanije Ine.

Prema informacijama koje je Poslovni dnevnik dobio iz visokih izvora u Budimpešti, upravo je taj interes bila jedna od glavnih tema na sastanku mađarskog premijera Viktora Orbana i čelnog čovjeka Gazproma Alekseja Millera koji je održan prije dva dana u glavnom gradu Mađarske. Prema tim, zasad neslužbenim, informacijama, Miller je u Budimpeštu doputovao na radni sastanak s Orbanom, a iako je formalni razlog sastanka bio veliki projekt gradnje plinovoda Južni tok, prema neslužbenim informacijama razgovaralo se o mogućnosti da ruska kompanija od mađarskog MOL-a otkupi vlasnički udjel u Ini. "Miller je došao osigurati Orbanovu potporu ukoliko se MOL odluči povući iz Ine. Mađarska vlada je najveći pojedinačni dioničar u MOL-u i ¸njezina bi potpora neosporno bila preduvjet takve transakcije, a tu je također i politička dimenzija cijelog slučaja. Dakako, MOL još nije donio odluku o prodaji, no ako bi do nje došlo, čini se kako bi Gazprom bio najozbiljniji kandidat za preuzimanje", ispričao je izvor Poslovnog dnevnika, inače vrlo blizak samom vrhu mađarske politike.

Službenu komentar tih  informacija o sastanku Orbana i Millera tijekom jučerašnjeg dana u Gazpromu nije bilo moguće dobiti, no vijest o interesu ruske kompanije za Inu neslužbeno je Poslovnom potvrđena od strane više izvora u domaćem naftnom gospodarstvu. "Interes definitivno postoji, no ta priča je još uvijek daleko od zaključenja. Kao prvo, Ina još uvijek – barem formalno – nije na prodaju, a s druge strane odluka o tome hoće li neka ruska državna kompanija krenuti u to preuzimanje i ako hoće, koja od njih, bit će donesena u Kremlju.", kaže jedan poznati hrvatski energetski konzultant. Interes Gazproma za preuzimanje Ine neosporno je novi moment u sagi oko međudioničarskih nesuglasica Hrvatske vlade i MOL-a oko upravljanja tom tvrtkom. Naime, dosad se najizglednijim mogućim kupcem Ine smatrao ruski Rosnjeft, najveća među svjetskim naftnim kompanijama čije dionice kotiraju na burzi.

Dapače, smatralo se kako bi Rosnjeft vjerojatno preuzeo MOL-ov udjel od 49 posto, a zatim i pregovarao s Vladom oko preuzimanja daljnjih Vladinih 19 posto, čime bi stekao čvrstu većinsku poziciju u tvrtki, te je koristio kao svoju bazu za daljnje širenje u jugoistočnoj Europi i na Mediteranu. Te spekualcije prije nekoliko dana je osnažio i sam hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavivši kako Vlada o budućnosti Ine 'razgovara' s Rosnjeftom i ulagačima iz Katara, koji su također izrazili želju da dobiju uvid u dubinske podatke o poslovanju hrvatske naftne kompanije. Ulazak Gazproma u cijelu priču dodatno će zakomplicirati cijelu priču, jer bi uz Zagreb i Budimpeštu sudbina Ine postala predmet političke odluke u još jednoj europskoj prijestolnici – Moskvi. Naime, kako su i Gazprom i Rosnjeft tvrtke u većinskom vlasništvu ruske države, teško je vjerovati da bi jedna drugoj konkurirale u ovoj transakciji, već je gotovo izvjesno da bi tamošnji državni vrh odlučio koja će od njih krenuti u preuzimanje. Obje imaju svoje argumente – dok je Rosnjeft posljednjih godinu i pol dana u velikoj poslovnoj ofenzivi, a preuzimanjem Ine bi otvorio vrata još jednog važnog tržišta, Gazprom bi preuzimanjem Ininih resursa mogao ostvariti značajne sinergijske efekte s svojim poslovanjem u Srbiji, te u potpunosti zavladati tržištima jugoistočne Europe.

U konačnici, nadmetanje oko preuzimanja Ine bilo bi i simbolički važno odmjeravanje snaga dvojice možda i najmoćnijih poslovnih ljudi rusije – dugodišnjeg šefa Gazproma Millera i čelnog čovjeka Rosnjefta Igora Sečina, inače bivšeg Putinovog zamjenika. Iz perspektive Hrvatske vlade i MOL-a, kao aktualnih dioničara MOL-a situacija je također osjetljiva. Ukoliko pregovori o zajedničkom upravljanju Inom propadnu i prodaja postane realna opcija, i jedna i druga strana nastojat će osigurati lidersku poziciju u pregovorima s budućim vlasnikom. Ako je za pretpostaviti kako bi novi vlasnik Ine, tko god on bio, preuzeti većinski paket, niti MOL, niti Hrvatska vlada to ne mogu samostalno osigurati. Utoliko postoje dvije mogućnosti – ili će dionice prodati zajedno ili će obje strane na svoju stranu pokušati pridobiti domaće mirovinske fondove koji drže oko 3,2 posto kompanije. No, sve to još uvijek su tek spekulacije, barem dok obje strane i dalje formalno izjavljuju svoju posvećenost pregovorima.