U Hrvatskoj će nakon Nove godine poslovati jedanaest slobodnih zona, nakon što je Vlada jučer još jednoj zoni, onoj najsnažnijoj u Varaždinu, odobrila ukidanje koncesije za osnivanje zone. Takav zahtjev lani je prihvaćen za SZ Đuro Đaković u Slavonskom Brodu, čiji su korisnici, kao i u slučaju SZ Varaždin, naveli kako su nakon ulaska Hrvatske u EU promijenjeni uvjeti poslovanja te da više nemaju ekonomskih razloga poslovati u režimu slobodne zone zbog smanjenja povlastica. Ovih dana tako istječe i pravo korištenja gornje granice dopuštenog oslobođenja poreza na dobit, što je bio važan motiv za poslovanje u zonama. Budući da su korisnici varaždinske zone ujedno i vlasnici nekretnina, takav zahtjev im je u Vladi odobren.

Koliko od preostalih slobodnih zona će nastaviti s poslovanjem u postojećim gabaritima, ovisit će prije svega o korisnicima i njihovoj orijentiranosti prema trećim tržištima. Prednosti poslovanja u slobodnim zonama nakon ulaska u EU uglavnom se očituju u poslovanju s izvaneuropskim tržištima. Prema izvješću o poslovanju slobodnih zona koje je jučer razmatrano na sjednici Vlade, oko 53 posto izvoza ostvaruje se na tržištima članica EU, a znakovito je da se u zonama osnovanima na lučkim područjima, a posebice u zonama Ploče, Rijeka, Rijeka-Škrljevo i Split, izvoz dominantno odvija na trećim tržištima, od Kine, SAD-a, Indije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske do Rusije, ali i susjednih zemalja koje nisu u EU. Za razliku od “kopnenih” zona koje gotovo 62 posto izvoza imaju u zemljama EU, “lučke” zone tek 10 posto izvoza ostvare u EU.

U svih 12 zona prema izvješću za 2015. poslovalo je 137 korisnika koji su zapošljavali 7739 radnika, odnosno u prosjeku 57. No, od toga čak 4,5 tisuće zaposleno je u varaždinskoj zoni, pa je bez njih taj prosjek osjetno niži i uglavnom je riječ o malim poduzetnicima s 28 radnika. Izlaskom Varaždinaca s liste slobodnih zona i njihova ukupna statistika biti će oslabljena, jer u varaždinskoj zoni je ostvaren lani ukupan prihod nešto više od 3 milijarde kuna, dok je u svim zonama prihod iznosio 5,5 milijardi kuna. Lani su, inače, zone bilježile porast prihoda, gotovo 7% na godišnjoj razini, a najviši skok imale su zone u Osijeku i Rijeci. Varaždinska zona uvjerljiv je lider po izvozu – rezultat im je 2,8 milijardi kuna, dok su sve ostale zone izvezle oko milijardu kuna.