Na hrvatskoj bankarskoj sceni glavne su karte gotovo cijelo desetljeće bile dosta čvrsto podijeljene, ali posljednjih nekoliko godina sve se izglednijim nameće novi krug preslagivanja. Da bi stvari napokon mogle krenuti u tom smjeru ljetos su dale naslutiti glasine o zainteresiranosti mađarske OTP banke za kupnju Splitske banke od francuskog Societe Generalea.

Mada većina financijaša drži da su razgovori između njih zasad u dosta ranoj fazi, u svojevrsnom ispipavanju čiji je ishod još dosta neizvjestan, odnedavno su se usporedno s tim pojavile i neslužbene informacije koje cijelu konstrukciju čine i daleko zanimljivijom. Prema njima, Societe Generale paralelno cilja na Zagrebačku banku?! Insajderi s domaće bankarske scene tvrde, naime, da su vodeću banku u Hrvatskoj već pohodili i inozemni revizori s ciljem preliminarnih snimki stanja. Iako je ta priča očito na još duljem štapu negoli ona o mogućem prepuštanju Splitske Mađarima, taj scenarij se zapravo uklapa u trenutna zbivanja na europskom bankarskom tržištu. S jedne strane, talijanska Unicredit grupa zbog potrebe za velikim iznosom svježega kapitala u općoj je prodajnoj ofenzivi. U njezinu prodajnom izlogu već su neko vrijeme i portfelji loših kredita, i udjeli u pojednim regionalnim bankama, i fondovski biznis.

Utoliko i stavljanje Zabe na menu potencijalnim investitorima ne bi bilo iznenađujuće. U isto vrijeme, Societe Generale grupa nema problema s razinom kapitalne adekvatnosti. A premda se i sama odlučila riješiti gruzijske podružnice, izjave njezinih čelnika u novije vrijeme sugerirale su da je banka spremna za nove iskorake. Otprije se pak tvrdi da trenutni tržišni udjel koji Francuzi sa Splitskom imaju u Hrvatskoj ne zadovoljava njihove apetite, a organskim rastom te mu je pozicije teško bitnije osnažiti. Konačno, akvizicija Zabe uz zadržavanje Splitske za Societe Generale ne bi prošla ni kod HNB-a, zbog regulatornih uvjeta vezanih uz koncentraciju.  Hoće li se u vodećoj petorci banaka u Hrvatskoj u dogledno vrijeme doista ispremiješati karte i hoće li upravo Societe Generale biti ključni akter, očito je još prerano reći. To vrijedi i za potencijalnu transakciju s Mađarima koja bi, dogodi li se, rezultirala četvrtom po veličini bankarskom grupom u nas (tržišni udjel OTP-a sa Splitskom popeo bi se na više od 11 posto), a kamoli za dvojnu operaciju kojom bi Francuzi od Unicredita preuzeli ulogu najvećeg igrača na hrvatskom bankarskom tržištu.

Kako bilo, ta potencijalna transakcija za Societe Generale bi bila financijski relativno lako probavljiva. U novije vrijeme slični se dealovi u bankarskom sektoru odvijaju uz valuacije na razini oko ili nešto ispod knjigovodstvene vrijednosti, u rasponu od 0,7 do 1 'book', ističu financijaši. To bi u slučaju Zagrebačke banke impliciralo cijenu od približno 1,5 milijardi eura.

Među domaćim bankarima mnogi će se na spomen okvirne cijene prisjetiti kako je Societe Generale svojedobno Splitsku platio oko milijardu eura, i to nakon što je Unicreditova europska ekspanzija (HVB) u Hrvatskoj implicirala dodatno bujanje tržišnog udjela i HNB-ov nalog da se Splitska proda. Bilo je to vrijeme kad su banke bile na daleko većim cijenama nego danas i kad su njihova vrednovanja išla i do peterostruke knjigovodstvene vrijednosti. Za razliku od Societe Generalea čija se regionalna strategija u prošlom desetljeću doimala nedorečenom i ne previše čvrstom,

Unicredit je njome prednjačio. No, u razdoblju nakon financijske krize koje je uz rast loših plasmana u Europi iznjedrilo velike i duboke regulatorne promjene, ekspanzivna politika učinila ga je izloženijim kreditnim rizicima, a time im je otežana i prilagodljivost stalnim postroženjima kapitalnih zahtjeva. Sve u svemu, svjetske agencije i ovih dana pišu kako aktivom najveća talijanska grupacija prodajom imovine i izdavanjem novih dionica namjerava prikupiti 16 milijardi eura. Uz prodaju 40-postotnog udjela u drugoj po veličini banci u Poljskoj, Pekao banci, kojom bi mogao utržiti nešto više od tri milijarde eura, UniCredit traži kupca i za investicijsku diviziju Pioneer te FinecoBank, odnosno biznis online brokerskih usluga.

Prema procjenama Reutersovih izvora, prodaja Pioneera mogla bi mu također donijeti oko tri milijarde eura, dok bi za većinski paket u Finecu mogao utržiti oko 1,7 milijardi eura. Kad bi se uz to realizirala i prodaja Zagrebačke banke, novi bi glavni izvršni direktor Unicredita, Francuz Jean-Pierre Mustier, zacijelo lakše izašao pred dioničare predstavljajući im plan o potrebnom dodatnom kapitalu koji bi trebalo osigurati banci. No, ponuda banaka trenutno je bolja nego potražnja pa će vrijeme pred nama pokazati i kako Hrvatska kotira u pogledu perspektiva bankarenja.