Primjer Hrvatske pokazuje ostalim kandidatima za članstvo u Europskoj uniji kako ulazak u tu asocijaciju ne znači automatski i početak ekonomskog procvata, piše portal Financial Mirror. Nakon što je prije 10 mjeseci postala 28. članica Europske unije, hrvatsko gospodarstvo i dalje ne pokazuje znake oporavka. BDP i dalje pada, već šestu godinu zaredom, a nezaposlenost raste. Hrvatska se tako sve više pretvara u "ekonomsku antireklamu" za ostale države bivše Jugoslavije koje žele ući u Europsku uniju. Financial Mirror podsjeća kako je prije globalne ekonomske krize Hrvatska rasla po stopama između četiri i pet posto. Danas je najgora ekonomija unutar EU-a, barem što se tiče dosadašnjeg dijela godine. Uz javni dug koji je lani premašio 60 posto BDP-a, nezaposlenost mladih prelazi 40 posto, što je jedan od najlošijih rezultata od svih članica.

• Hrvatska bilježi treću najveću stopu PDV-a u svijetu. Što stranci misle o tome?

Postavlja se pitanje kako je takvo stanje u skladu sa zahtjevima EU-a da u njezino članstvo mogu ući isključivo države dovoljno snažne i konkurentne da se mogu izboriti za svoje mjesto na golemom europskom tržištu od 500 milijuna stanovnika? Naime, kada je Hrvatska ulazila u EU, jedan od argumenata Banskih dvora bio je očekivano povećanje konkurentnosti gospodarstva, privlačenje stranih ulaganja te novac iz europskih fondova. Iskustva za sada pokazuju podbačaj na svim ovim područjima. Od novca koji je bio na raspolaganju od 2007. do 2013. iskorišteno je tek 18 posto, a pravni sustav još uvijek nije u potpunosti usklađen s europskim.

Iako je hrvatska školovana radna snaga te povoljan zemljopisni položaj faktori koji bi stranim ulagačima trebali biti vrlo privlačni, odbijaju ih spora birokracija te česta promjena zakonodavstva. Međutim, Hrvatska nije baš u svemu europska "crna ovca", navodi taj portal. Naime, iako još uvijek ekonomija nije profitirala od europskog oporavka, bankovni sustav pretežito u vlasništvu velikih stranih banaka vrlo je stabilan što sprečava reprizu grčkog ili ciparskog scenarija u Hrvatskoj. Osim toga, pokrenute reforme koje se tiču tržišta rada i poboljšanja investicijske klime mogle bi imati pozitivne posljedice po ekonomiju. U svakom slučaju, iako je ulazak u EU svojevrsna "zlatna karta", ekonomsko blagostanje ipak je briga svake članice pojedinačno, zaključuje Financial Mirror.