Prosječno je hrvatsko kućanstvo prošle godine za potrošnju izdvojilo 81.054 kune, od čega je gotovo 30 posto otišlo na hranu i piće, a tek nešto manje su im iznosili izdaci za stanovanje i energente te prijevoz, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

 DZS je, naime, u srijedu objavio podatke o osnovnim karakteristikama potrošnje kućanstava u 2014. godini, a na temelju ankete o potrošnji kućanstava u kojoj je anketirano nešto više od dvije tisuće kućanstava. 

 Rezultati pokazuju da je prosječan prošlogodišnji izdatak hrvatskih kućanstava za potrošnju iznosio ukupno 81.054 kune. 

 Najviše trošimo na hranu i bezalkoholna pića 

Od toga im gotovo svaka treća kuna ode na hranu i piće – na hranu i bezalkoholna pića lani su potrošili 23.934 kune, čime ti izdaci u ukupnim izdacima imaju udio od 29,5 posto. Većina tog iznosa otišla je na hranu – 22.155 kuna, ponajprije za meso (6.746 kuna), kruh i žitarice (3.751 kunu), mlijeko, sir i jaja (3.429 kuna), povrće (2.705 kuna), voće (1.514 kuna), itd.  

Za bezalkoholna su pića hrvatski građani lani prosječno potrošili 1.778 kuna. 

Izdaci za alkoholna pića, pak, bila su na razini 1.045 kuna, a dodaju li se tome i 1.624 kune za duhan, ukupna je potrošnja na alkoholna pića i duhan iznosila 2.668 kuna, čime ti izdaci u ukupnim godišnjim izdacima za potrošnju sudjeluju s 3,3 posto. 

Uz hranu i bezalkoholna pića, gotovo 30 posto ukupnih prošlogodišnjih izdataka za potrošnju otišlo je na još dvije glavne skupine izdataka – stanovanje i potrošnju energenata (16,3 posto ukupnih izdataka) i prijevoz (13 posto). 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Tako su hrvatska kućanstva za stanovanje i potrošnju energenata lani prosječno izdvojili 13.210 kuna, od čega najviše za električnu energiju, plin i ostala goriva (8.578 kuna) te za opskrbu vodom i razne usluge vezane za stanovanje (3.396 kuna). 

Izdaci za prijevoz u prosjeku su iznosili 10.533 kune po kućanstvu, od čega je statistički čak 70 posto otišlo na održavanje vozila (7.638 kuna). 

Veći udio u ukupnim izdacima prosječnog kućanstva imaju još razna dobra i usluge (8,5 posto), odjeća i obuća (6,7 posto), rekreacija i kultura (5,9 posto) te komunikacije (5,5 posto). 

Po podacima DZS-a, u izdacima za razna dobra i usluge, koja su lani u prosjeku iznosila 6.888 kuna, najveći udio imaju izdaci za osobnu njegu (3.212 kuna) i osiguranje (2.475 kuna), dok se od ukupno 5.416 kuna potrošenih za odjeću i obuću najviše odnosi na odjeću (3.830 kuna). 

Za rekreaciju i kulturu statističko je kućanstvo tijekom prošle godine prosječno potrošilo 4.812 kuna, a za komunikacije 4.494 kune, od čega je gotovo 95 posto otišlo na usluge telefona.

Ostale glavne skupine potrošnje kućanstava u ukupnim troškovima imaju udjele manje od pet posto – pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kuće (4,5 posto), već spomenuta alkoholna pića i duhan (3,3 posto), zdravstvo (3 posto), restorani i hoteli (2,7 posto),  dok najmanji udio od 1,1 posto ima obrazovanje (prosječno lani 858 kuna). 

Uz kruh i mlijeko, najviše jedemo piletinu, krumpir…

Statistika pokazuje da prosječno hrvatsko kućanstvo, uz kruh i mlijeko, najčešće na tanjuru ima meso peradi ili svinjetinu, a kao prilog krumpir. 

Riječ je o proizvodima kupljenim za potrošnju u kućanstvu, onima iz vlastite proizvodnje ili dobivenim na dar, dok tu nisu proizvodi kupljeni i konzumirani u ugostiteljskim objektima. 

Po podacima DZS-a, lani je potrošnja kruha i peciva po članu kućanstva prosječno iznosila 61,6 kilograma, a ostalih pekarskih proizvoda 7,8 kilograma. Uz to, potrošilo se i 20,3 kilograma brašna po članu kućanstva, tjestenine 7,8 kilograma i 4,4 kilograma riže. 

Prosječan hrvatski građanin mjesečno popije oko 5,5 litara mlijeka te gotovo 13 komada jaja. Statistika, naime, registrira da je u 2014. po članu kućanstva utrošeno 66,5 litara mlijeka, 17,5 litara mliječnih proizvoda i 8,2 kilograma sira, a svaki je član kućanstva potrošio i 153 komada jaja. 

Od mesa najviše je utrošeno mesa peradi – 18,5 kilograma, a slijede svinjetina s 15,5 kilograma, sušeno, soljeno ili dimljeno meso 14,8 kilograma, govedina ili teletina sa 7,5 kilograma, dok je potrošnja janjetine ili jaretine bila manja od kilograma po članu kućanstva. 

Statistika potvrđuje malu potrošnju ribe, morske i slatkovodne ribe lani je potrošeno 6,2 kilograma po članu kućanstva, a manje od kilograma iznosila je potrošnja konzervirane i prerađene ribe (0,8 kilograma) i plodova mora (0,7 kilograma). 

Najčešće povrće na tanjurima hrvatskih kućanstava je krumpir kojega statistički pojedemo nešto više od tri kilograma mjesečno ili godišnje 37,2 kilograma po članu kućanstva. Slijede plodovito i korjenasto povrće s potrošnjom od 18,2 odnosno 15,6 kilograma te lisnato povrće s 10,9 kilograma po članu kućanstva. 

Od voća najviše se pojelo jabuka – 14,6 kilograma, a više od kilograma mjesečno potroši se i južnog voća (godišnje 13,8 kilograma). Lani je po članu kućanstva potrošeno i 9,4 kilograma banana, 4,2 kilograma koštuničavog i 2,4 kilograma bobičastog voća, dok krušaka godišnje potrošimo 1,5 kilogram. 

Od ulja i masnoća najčešće se konzumiraju ostala jestiva ulja, 11,6 litara po članu kućanstva, dok se maslinovog ulja potroši 1,4 litre. 

Po članu hrvatskog kućanstva lani je potrošeno 10,9 kilograma šećera, a od slatkiša slijede sladoled (2,5 litara) i čokolada (2,2 kilograma), džem i marmelade (1,3 kilograma) i med (1 kilogram).  

Statistika pokazuje i da je lani prosječno po članu kućanstva potrošeno 3,3 kilograma soli, 1,4 kilograma začina i 2,6 kilograma umaka (senf, majoneza, kečap). 

Istodobno je od pića potrošeno najviše mineralne ili izvorske vode – 26,8 litara po članu kućanstva, a potom slijede osvježavajuća gazirana pića sa 14 litara, voćni sokovi s 10,4 litre, a potrošeno je i 3,5 kilograma kave po članu kućanstva. 

Od alkoholnih pića hrvatska kućanstva najviše konzumiraju pivo, kojeg je po članu lani potrošeno 15,7 litara, dok je potrošnja vina bila 9,1 litru, a žestokih alkoholnih pića oko pola litre po članu.

Većinom u vlastitom stanu ili kući 

Po podacima iz ankete o potrošnji kućanstava 2014. godine, većina hrvatskih građana živi u vlastitom stanu ili kući, njih 88,5 posto, dok 11,5 posto kućanstava živi u unajmljenom stanu ili kući. 

Većina kućanstava raspolaže osnovnim trajnim dobrima kao što su hladnjak (98,1 posto), televizor u boji (96,6 posto) i stroj za pranje rublja (95,5 posto). 

Više od polovice hrvatskih kućanstava, odnosno njih 64,5 posto, ima automobil, dok ih 12,5 posto ima i drugi automobil. 

Zamrzivač je imalo 55,6 posto hrvatskih kućanstava, a nešto manje od polovice ili njih 47,8 posto imalo je mikrovalnu pećnicu. 

Stroj za pranje posuđa imalo je 37,6 posto kućanstava, dok je svako treće kućanstvo (33,6 posto) imalo klimatizacijski uređaj. 

Inače, anketa o potrošnji kućanstava do 2011. provodila se godišnje, no nakon toga se periodika promijenila u višegodišnju pa statistika ne raspolaže podacima za 2012. i 2013. godinu. 

Usporedba iz ankete za 2011. i za prošlu godinu pokazuje da su u tom razdoblju izdaci za potrošnju kućanstava porasli za oko šest tisuća kuna, s gotovo 75 tisuća kuna 2011. na nešto više od 81 tisuću kuna prošle godine. Kod najvažnijih izdataka kućanstava došlo je do pada udjela troškova za hranu i bezalkoholna pića u ukupnim izdacima (s 31,7 posto 2011. na 29,5 posto prošle godine), a porasta udjela izdataka za stanovanje i potrošnju energenata (s 15,7 na 16,3 posto) te blago onih za prijevoz (s 12,9 na 13 posto).