Zbog većeg broja istovjetnih pitanja vezanih uz reformu HRT pristojbe, Ministarstvo kulture dostavilo je priopćenje s dodatnim pojašnjenjima koje prenosimo u cijelosti:

Reforma HRT pristojbe jedna je od ključnih tema rasprave o medijskoj politici koja se intenzivira i koja će biti otvorena do sredine 2013. Dakle, riječ je o jednoj od tema važnih za reformu medija u Hrvatskoj, a kako će se i kada moguća reforma pristojbe provesti ovisit će o ishodu rasprave cjelokupne medijske strategije.

Razlog za pokretanje rasprave i o tom pitanju je potreba da se uspješan modela financiranja javnog radija i televizije proširi i na druge medije i medijske sadržaje od javnog interesa. Drugi važan razlog je da ne možemo ignorirati učestale prigovore na visinu pristojbe koja dolaze od pučkog pravobranitelja, udruga umirovljenika i nezaposlenih. 

Ciljevi koji bi se reformom pristojbe mogli ostvariti su pravednost, potpuni obuhvat i viši prihod koji bi se onda trebao usmjeriti u financiranje različitih medija i medijskih sadržaja od javnog interesa, odnosno onih usmjerenih društvenim, a ne tržišno, definiranim ciljevima kao što su pravovremena, potpuna i svakome dostupna informacija i koja ispunjava funkcije obrazovanja i orijentacije u društvu i politici.

Polazno načelo te reforme bi trebalo biti da se prihodi HRT-a od pristojbe ne smanje. Drugo načelo – da pristojba više ne bude svojevrsni “flat tax”, nego da njen iznos ovisi o visini (različitih vrsta) dohotka obveznika, tako da se postojeće porezno opterećenje u odnosu na dohodak, ne povećava. Obaveza plaćanja ne bi više proizlazila iz posjedovanja prijemnika ili kompjutora u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj. Osoba s višim primanjima plaćala bi višu, a umirovljeni, recimo, ili nezaposleni nižu ili nikakvu pristojbu. Lako je pretpostaviti i da bi tako reformirana pristojba, ako bi o njenoj naplati brinula porezna uprava, imala potpuni obuhvat obveznika, ostvarujući pritom i značajnu uštedu u nemalim (milijunskim) troškovima naplate koje danas snosi HRT.

Osim što otvara mnogobrojna važna pitanja raspodjele sredstava, naravno da reforma pristojbe u neku vrstu doprinosa za javne medije podrazumijeva i poprilično krupne promjene, različite strahove i s njima povezane otpore.

Pritom, ipak, ohrabruju dvije stvari:

1. Kriza medija svakim danom, čini se, sve više i najvatrenijih zagovornika tržišta razuvjerava u njegovu mogućnost da društvo opremi medijima u demokratskoj i obrazovnoj funkciji.

2. Slične reforme počinju poduzimati i europske zemlje na koje se obično volimo ugledati, poput Finske, Švicarske ili Njemačke gdje su također uvidjeli da samo tržišna regulacija medija ne garantira ni neovisnost niti proizvodnju sadržaja od javnog, društvenog interesa.

Nikako se ne radi ni o kakvom novom porezu koji će opteretiti građane i svaka odluka biti će, dakako, koordinirana s cjelokupnom vladinom politikom.  

Evo kako  HRT komentira najavljenu reformu

“U ovome trenutku ne postoji precizan model niti izračuni o tome na koji bi način eventualno bilo izmijenjeno plaćanje pristojbe, stoga trenutno to ne možemo komentirati. Dodali bismo još i kako u ovome trenutku model o kojemu piše jedan današnji dnevni list trenutno nema niti jedna članica EBU-a, te kako o mogućem uvođenju takvog modela razmišlja jedino Finska”, kažu iz HRT za Poslovni.hr.

Također ističu  “kako je sadašnji način plaćanja pristojbe uređen Zakonom o HRT-u, koji navodi kako se pristojba plaća za posjedovanje rtv prijemnika te kako mjesečna pristojba iznosi 1,5% prosječnu neto mjesečnu plaću zaposlenih u Republici Hrvatskoj, na temelju statističkih podataka za prethodnu godinu”. 

“Svaka promjena načina plaćanja pristojbe u tom smislu bi podrazumijevala i promjenu samog Zakona o HRT-u”, poručili su s HRT-a.

>> Pristojba za HRT ovisit će o visini primanja?