Odbor za rad i socijalna pitanja Europskog parlamenta prihvatio je u ponedjeljak navečer izvješće o prijedlogu promjena direktive o izaslanim radnicima, što je jedan od prvih koraka u zakonodavnom procesu izmjene pravila prema kojima bi izaslani radnici trebali biti plaćeni jednako kao i domaći za isti rad.

Prema prijedlogu Komisije, izaslani radnik treba imati istu plaću i iste radne uvjete kao i radnici u zemlji primateljici, dok je po sadašnjim pravilima radnik najčešće plaćen prema standardima zemlje iz koje dolazi. 

Time bi tvrtke iz siromašnijih članica izgubile konkurentsku prednost i ne bi mogle dobivati posao u bogatijim članicama, a što bi negativno utjecalo i na zaposlenost. Na promjeni pravila najviše inzistira Francuska, a njezin predsjednik Emmanuel Macron to je stavio čak u svoj predizborni program. Najčešće je riječ o radnicima u građevinskom sektoru.

Nakon prihvaćanja na Odboru tekst se upućuje na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, koji će o tome glasovati sljedeći tjedan u Strasbourgu. Tekst usvojen na plenarnoj sjednici Parlamenta bit će podloga za raspravu između europskih zakonodavaca i predstavnika zemalja članica, koji o tome suodlučuju. I zemlje članice EU-a na sastanku Vijeća za rad i socijalna pitanja pokušat će usuglasiti zajedničko stajalište na temelju kojeg bi se pregovaralo s Parlamentom, ali zasad se to čini malo vjerojatnim s obzirom na razlike između istočnih i zapadnih članica EU-a. Jednom kada zemlje članice uspiju dogovoriti zajedničko stajalište stvorit će se uvjeti za usuglašavanje između dva zakonodavna tijela.

Proljetos je bio postignut kompromis između 28 zemalja članica, ali onda je Macron zaoštrio stajalište Francuske, što je naišlo na oštre kritike Poljske, najmnogoljudnije nove članice EU-a iz koje dolazi i najveći broj izaslanih radnika.

Izvješće usvojeno na Odboru za rad u velikoj mjeri odgovora prijedlogu Europske komisije. Po novim pravilima, izaslani radnici bili bi jednako plaćeni kao i domaći u skladu s kolektivnim ugovorom u zemlji primateljici.

Tvrtke koje šalju radnike morale bi platiti troškove njihova putovanja i smještaja ili im za te iznose povećati plaću.

Izaslani radnik mogao bi se uputiti na rad u drugu članicu do najviše dvije godine, što bi se moglo produljiti u slučajevima kada tvrtka mora dovršiti uslugu za koji je sklopila ugovor.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga".
Komisija je predložila promjene direktive u ožujku prošle godine. Nakon toga skupina od 11 zemalja članica, uglavnom novih članica, zatražila je od Komisije da promijeni svoj prijedlog.

Komisija je u srpnju prošle godine odlučila zadržati i ostaviti nepromijenjenim svoj prvotni prijedlog.