Zahvaljujući potpunom ignoriranju ekonomskih principa vodeće stranke guraju zemlju u još veću zaduženost.

Sukus je to razmišljanja analitičara Raiffeisen banke (RBA) koji su u analizi objavljenoj u utorak naveli kako je dug opće države iznosio krajem srpnja, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 289,1 milijardi kuna ili 87 posto procijenjenog BDP-a za ovu godinu te je zabilježio znatan rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na mjesec ranije dug je povećan za 6,1 milijardu kuna. Snažan mjesečni rast javnog duga u srpnju dobrim dijelom odražava posljednje veliko zaduženje države na domaćem tržištu kapitala.

U RBA smatraju da negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija, uz potencijalno visok proračunski deficit, što će posljedično dovesti do daljnjeg porasta javnog duga koji bi do kraja godine mogao dosegnuti razinu od 90 posto BDP-a. "Osim toga, cijena predizbornih obećanja mogla bi biti dodatni uteg na održivost javnog duga, što u konačnici zatvara krug slabog ekonomskog rasta, visokog udjela javnog sektora u gospodarstvu te rastuće opasnosti od tzv. 'snowball' učinka", kažu u RBA.

Na pitanje na koja su to predizborna obećanja mislili i koliko će ona konkretno utjecati na rast duga, iz Raiffeisena su poručili kako analizirajući "gospodarske" programe vodećih političkih stranaka nije transparentno predstavljeno financiranje predloženih projekata u okviru danih političkih obećanja poput povećanja mirovina, povećanja socijalnih naknada ili povećanja kapitalnih ulaganja. "Istovremeno, na prihodnoj strani predložene promjene poreznih stopa i/ili izuzeća znače i niže prihode. U kombinaciji s višim rashodima koji proizlaze iz viših troškova financiranja danih obećanja, matematički dolazimo do potencijalno višeg fiskalnog deficita koji implicira i viši javni dug", pojasnili su iz RBA.