Ostvarenje državnog proračuna za 2015. godinu, posebice smanjenje deficita, ovisit će o tome hoće li gospodarstvo porasti 0,5 posto kako planira Vlada, kažu ekonomski stručnjaci.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić smatra kako bi se planirano smanjenje proračunskih rashoda za plaće, materijalne troškove i subvencije od 1,7 milijardi kuna moglo ostvariti, no ne i što se tiče deficita proračuna.

"Što se tiče planiranog smanjenja rashoda za 1,7 milijarda kuna za plaće zaposlenih, materijalne troškove, subvencija i dr. mogao bih vjerovati da to mogu ostvariti. No, što se tiče deficita proračuna, tu elemenata nema. Deficit ne ovisi o Vladinoj volji, nego o njezinoj politici, kako vodi gospodarstvo", kazao je Jurčić na upit novinara u Opatiji, gdje se održava 22. tradicionalno savjetovanje ekonomista.

Ako proračunski prihodi podbace, a Jurčić smatra da postoji vjerojatnost da će podbaciti i da se neće izvršiti plan rasta bruto domaćeg proizvoda iduće godine od 0,5 posto, onda se može očekivati i smanjivanje proračunskih prihoda i više nego što se planira.

"Tako se vjerojatno neće održati ni proračunski deficit koji su sada planirali", ustvrdio je Jurčić.

Vlada je u četvrtak Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu u kojem su prihodi planirani na razini od 106,4 milijarde kuna, a rashodi 118,9 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2015. iznosi 12,5 milijarde kuna. U odnosu na ovu godinu, to je smanjenje deficita za nešto više od tri milijarde kuna, pa bi manjak u proračunu iznosio 3,8 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 5 posto.

Vedriš: Općenito, deficit je prihvatljiv

Mladen Vedriš, ekonomist i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, istaknuo je da je, općenito rečeno, planirani proračunski deficit u redu i prihvatljiv.

"Ako promotrimo postotak proračunskog deficita, on se kreće prema onome što se očekuje u Hrvatskoj, a još više prema onome što očekuje Europska komisija, da uđe u gabarite koji su prihvatljivi i mogu se financirati te koji neće podizati stupanj rizičnosti hrvatskog zaduživanja. Općenito rečeno, to je u redu, prihvatljivo", kazao je Vedriš u Opatiji.

Na visinu predloženih prihoda i rashoda državnog proračuna značajno utječe izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015.

Za Vedriša je "iščišćavanje simbioze" između zdravstvenoga osiguranja i budžeta dobar znak. "Ali, sada je velika odgovornost na HZZO-u da provede mjere restrukturiranja. Znači dobio je samostalnost, mogućnost da djeluje i da ima financijsku fleksibilnost, ali to znači i povećanu odgovornost", napominje Vedriš. Smatra da se troškovi zdravstva moraju racionalizirati, te da se ne mogu se opet pojaviti ispod tepiha za godinu, dvije u nekom paketu sanacije.

No, napomenuo je da prijedlog proračuna ponajprije ovisi o tome hoće li se ostvariti rast gospodarstva iduće godine za 0,5 posto.

"Očekuje se porast prihoda od PDV-a, a ti prihodi mogu rasti samo ako će biti gospodarskog rasta koji tada garantira plaće, povećava zaposlenost i potrošnju", izjavio je Vedriš.

"Ako proračun smatramo instrumentom za poticanje ekonomskog razvoja, socijalne sigurnosti i efikasnosti javne uprave, onda je jasno što je zadatak Vlade – da restrukturira javnu upravu kako bi postala učinkovitija i gdje je to moguće jeftinija, da osigura socijalnu sigurnost za najranjivije skupine društva, ali i ciljanu socijalnu politiku. Treće, i najvažnije je, da se iz proračuna vidi koji su izravni i neizravni načini da se potakne gospodarski rast", dodao je.

Kazao je kad bi Hrvatska ostvarila samo prosječnu stopu rasta na razini EU-a od 1,5, to bi značilo znatno veće proračunske prihode, znatno manji deficit i znatno manje nervoze u vezi potpora poljoprivredi i socijalnih izdataka.

"Ako tom kontekstu Vlada vrlo brzo počne djelovati i donese konkretne mjere, onda će ovaj proračun biti održiv i možda nas ugodno iznenadi. U protivnom, ako izostane takav tip aktivnosti, slijedit će čuvena hrvatska praksa da ćemo se za par mjeseci suočiti s rebalansom. Osobno očekujem veći aktivizam, a manje očekivanja da se se stvari same pokrenuti, pogotovo nakon snažne intervencije Europske komisije, koja je po logici mrkve i batine spremna i pomoći", zaključio je Vedriš.

Lovrinčević: deficit će biti oko 18 milijardi kuna

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta izjavio je danas za Hinu da Hrvatska mora hitno početi izrađivati državni proračun prema standardima EU-a, da Ministarstvo zdravlja treba pojasniti učinke izdvajanja HZZO-a iz državne riznice te da očekuje da će ukupni proračunski deficit u sljedećoj godini biti oko 18 milijarda kuna.

Lovrinčević naglašava da način na koji Hrvatska radi proračun i način kniženja nisu prema standardima EU i da Hrvatska mora hitno prijeći na te standarde, jer oni omogućuju usporedivost.

Rekao je i da je odnosu na prije otežana uporedba zbog izdvajanja HZZO-a iz riznice, da usporedivost nije moguća, osim kategorije konsolidirane opće države.

"Da se naslutiti da će dio rashoda ostati neprikazan, bilo u sustavu zdravstva, neplaćenih računa u gospodarstvu ili brodogradnji", izjavio je Lovrinčević u Opatiji, dodavši da je teško reći koliko je u pojedinoj kategoriji uknjiženo objektivno i da bi morao vidjeti svaku kategoriju pojedinačno.

Smatra da su u Vladi znali da će i ovaj proračun rebalansirati i dodaje da Hrvatska u prosjeku radi dva proračuna godišnje, jer je taj temeljni dokument nepouzdan. "Praksa je pokazala da se stvarno stanje obaveza i rashoda sazna tek sljedeće godine, a tako će biti i ovoga puta", rekao je.

Ocijenio je da to nije zbog krize, navodeći primjer Irske, koja je, kako je rekao, imala krizu, ali ne i rebalans proračuna.

Lovrinčević smatra da bi bilo dobro da Ministarstvo zdravlja priopćenjem za širu javnost pojasni učinke izdvajanja HZZO-a i kako su oni prikazani u proračunu. "Bilo bi dobro da objasni sve transakcije, da kaže kolika je razina dospjelih i neplaćenih obveza i da pojasni što će se točno raditi", rekao je Lovrinčević. Dodao je da očito ni ministrima u Vladi nije jasno kako se na njih reflektira pozicija HZZO-a.

Osvrnuvši se na očekivani deficit u 2015. od 3,8 posto BDP-a, Lovrinčević smatra da će on biti 5,6 ili 5,7 posto BDP-a odnosno na razini od otprilike 18 milijarda kuna, približno kao i ove godine. "Na to ukazuju i projekcije Europske komisije. No, to nećemo znati sve do veljače 2016.", zaključio je Lovrinčević.