Europska komisija u ponedjeljak je uputila pet preporuka za Hrvatsku koje su gotovo identične prošlogodišnjim, a odnose se  javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav.

Preporuke su objavljene u okviru proljetnog paketa Europskog semestra, unutar kojega je Komisija preporučila i zatvaranje Postupka prekomjernog deficita (EDP) za Hrvatsku i Portugal.

Europska komisija je, naime, u ponedjeljak preporučila izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita (EDP) na temelju ocjene programa za stabilnost i konvergenciju, a nakon što je prošle godine zabilježen pad i proračunskog deficita i javnog duga. "Na temelju ocjene programa za stabilnost i konvergenciju, Komisija preporučuje zatvaranje Postupka prekomjernog deficita za Hrvatsku i Portugal", objavila je u ponedjeljak Komisija.

"To je vrlo lijepa vijest i veliko priznanje za obje zemlje", istaknuli su potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis i povjerenik za ekonomske poslove Pierre Moscovici.

 U prvoj preporuci, koja se ponešto razlikuje od prošlogodišnje upravo zbog izlaska iz EDP-a, Komisija traži nastavak fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, to jest zadržavanje srednjoročnih proračunski ciljeva u 2018. godini.

 Preporučuje se da se do rujna ove godine pojača proračunsko planiranje i višegodišnji proračunski okvir, uključujući i jačanje neovisnosti i mandata Povjerenstva za fiskalnu politiku, tijela zaduženog za praćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti. U sklopu prve preporuke traže se i prvi koraci u uvođenje poreza na imovinu na temelju vrijednosti njezine vrijednosti. Također se traži jačanje okvira za upravljanje javnim dugom, uključujući godišnje dopune strategije za upravljanje dugom.

Druga preporuka uključuje obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima.

U trećoj preporuci Komisija traži ubrzanje reforme obrazovnog sustava te poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle, posebice strarijih radnika, niskoobrazovanih i dugotrajno nezaposlenih

Kao četvrtu preporuku Komisija navodi smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi kako bi se poboljšala efikasnost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga. U konzultacijama sa socijalnim partnerima treba uskladiti okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama. 

U petoj preporuci traži se ubrzanje privatizacije državnih poduzeća i ostale državne imovine i  poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima, zatim znatno smanjenje administrativnih troškova za poduzeća, uklanjanje restrikcija koje otežavaju pristup i praksu reguliranim profesijama te profesionalnim i poslovnim uslugama. Također se traži poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava, posebice smanjenje trajanja građanskih i trgovačkih predmeta.

Stručnjaci Europske komisije koji su radili na sastavljanju preporuke kažu da se one nisu puno mijenjale u posljednje dvije godine, jer dosad nije bilo velikog pomaka u njihovu ispunjavanju.

Oni izražavaju nadu da će  Nacionalni program reformi za 2017. te Program konvergencije RH za razdoblje 2017. – 2020., koje je Vlada prihvatila 27. travnja 2017. biti u većoj mjeri provedeni. "Stvar je u provedbi, a ne u sastavljanju programa", ističu stručnjaci Komisije.

Dodaju da je za provedbu strukturnih reformi potrebna politička stabilnost te da je sada pogodno razdoblje za reforme jer se one uvijek lakše provode kada gospodarstvo bilježi dobar rast, što je sada slučaj u Hrvatskoj.

Specifične preporuke za zemlje (CSR) su zapravo smjernice koje Komisija izrađuje sukladno potrebama svake zemlje članice u pogledu poticanja stvaranja radnih mjesta, rasta i investicija, uz istodobno očuvanje zdravih javnih financija. 

Komisija objavljuje CSR svakog proljeća, u okviru Europskog semestra, mehanizma za nadzor ekonomskih politika zemalja članica. U preporukama se naznačuju ono što Komisija smatra realnim za ostvaranje u sljedećih godinu do godinu i pol danas u smislu snažnijeg rasta, koji je održiviji i inkluzivnji, a sukladno dugoročnom planu EU-a za stvaranje radnih mjesta i rast iz strategije Europe 2020.