Tempo punjenja i trošenja proračunskog novca i u prvoj polovici ove godine na tragu je ispunjenja fiskalnih pravila, proizlazi iz jučer podnesenih izvješća o polugodišnjem izvršenju državnog proračuna i primjeni fiskalnih pravila koje je Hrvatska s ovom godinom potpuno uskladila s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu EU. Ukratko, prema ispunjenju zasad ide i pravilo vezano uz tempo približavanja javnog duga razini 60% BDP-a, i ono koje se referira na strukturni saldo (srednjoročni proračunski cilj), kao i treće, kojim se rast rashoda općeg proračuna koji utječu na deficit veže uz potencijalnu stopu rasta BDP-a.

U zadanim okvirima zasad smo i uz protestirana jamstva za Uljanik, naglasio je Zdravko Zrinušić, državni tajnik u Ministarstvu financija, podnoseći na Vladi spomenuta izvješća. Na razini konsolidirane opće države, u prvom je polugodištu (prema nacionalnoj metodologiji) ostvaren višak od 1,1 milijardu kuna ili 0,3 posto BDP-a. U drugom dijelu godine kao potencijalni rizici koji bi mogli utjecati na pogoršanje salda općeg proračuna u Ministarstvu navode jednokratno povećanje kapitalnog transfera vezano uz državno jamstvo za kreditno zaduženje brodogradilišta 3. maj te povećanje dospjelih obveza bolničkih ustanova u odnosu na stanje na kraju 2018.

No, zasad je opći proračun u plusu. Pritom sam državni proračun na polugodištu bilježi, približno kao i lani, manjak od 1,9 milijardi kuna ili 0,5 posto BDP-a, ali istodobno su izvanproračunski korisnici imali višak od 1,7 milijardi kuna (0,4% BDP-a), a u suficitu, i to 1,2 milijarde kuna (0,3 posto BDP-a) bila je i lokalna država. Kad je riječ o centralnom proračunu, i prihodi i rashodi u odnosu na prošlu godinu ukupno su povećani za više od osam posto, a tolikom postotnom skoku nemalo je pridonijelo pojačano povlačenje europskog novca, što ima i svoj odraz na rashodnoj strani.

S krajem lipnja prihodi državnog proračuna dosegnuli su 65,1 milijardu kuna, pet milijardi ili 8,5% više no lani. Pritom je najveći skok, gotovo 50 posto, zabilježen na stavci pomoći, koja se u najvećoj mjeri odnosi na one iz institucija i tijela EU. Za približno isti iznos (oko pet milijardi odnosno 8,3%) porasli su i ukupni rashodi koji su time dosegnuli 66,9 milijardi kuna. Postotnim rastom i tu su se istaknuli oni financirani iz fondova EU: oni su ove godine veći za 1,8 milijardi kuna ili 42 posto; iznosili su 6,2 milijarde kuna. 

Na tekuće prihode ponaprije je utjecao nastavak rasta gospodarske aktivnosti, ali i "puni" efekti poreznih promjena, naročito ovogodišnje smanjenje stope PDV-a za niz prehrambenih proizvoda (plus bezreceptni lijekovi, pelene). Sve u svemu, u prvih šest mjeseci je ukupno naplaćeno  37,1 milijardu kuna prihoda od raznih poreza, što je 4,8 posto više nego lani. Približno ista dinamika povećanja bilježi se kod najizdašnije porezne kategorije, PDV-a.

Kombinacija rasta potrošnje i smanjenja opterećenja rezultirala je s prikupljenih 23,5 milijardi kuna ili milijardu više PDV-a nego lani.  Iako je i u sferi trošarina ove godine bilo promjena (povećane duhanske trošarine), od tog se posebnog poreza slilo 7,3 milijarde ili 2,2 posto više no lani. Istodobno, osjetno veće povećanje, više od osam posto, na 5,3 mlrd. kuna bilježe prihodi od poreza na dobit koji je time ispao 400 milijuna kuna izdašniji nego prošle godine.

Od značajnijih prihodnih stavki smanjenje bilježe tek doprinosi, i to zbog ukidanja dvaju doprinosa (za nezaposlenost i zaštitu na radu) te činjenice da povećani zdravstveni doprinosi nisu prihod državnog proračuna. Zahvaljujući pozitivnim kretanjima na tržištu rada, prihodi od doprinosa pali su "samo" 2,2 posto ili 267 milijuna kuna, na 11,9 milijardi.  U isto vrijeme, na strani tekućih rashoda dvije najveće kategorije, mirovine i rashodi za zaposlene, bilježe nemala povećanja.

Pod utjecajem povećanja osnovice za izračun plaća u državnim i javnim službama rashodi za zaposlene povećani su 4,8 posto te su dosegnuli 14,3 milijarde kuna. Na izdatke za mirovine, pak, utjecala su ponajprije usklađenja mirovina, a sredinom godine to se očituje u 4,2-postotnom povećanju tih izdataka, na 24,4 milijarde kuna. 

Materijalni rashodi, međutim porasli su i znatno više, za čak petinu ili 1,1 milijardu, na ukupno 6,5 milijardi kuna. Državni tajnik Zrinušić s tim u vezi je podcrtao ponajprije rast troškova za bolničke i zdravstvene usluge ustanove kojima je osnivač država. Više novca nego lani u prvoj polovici godine otišlo je (s obzirom na Uljanik, očekivano) i na financijske rashode (5,3 milijarde kuna). Isto vrijedi i za subvencije koje su povećane 4,4 posto, na 3,7 milijardi kuna, s tim da su 2,3 milijarde usmjerene u poljoprivredu.